Stranka Javno Dobro zatražila je od Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine hitno poništenje građevinske dozvole za tvornicu litija u Gospiću po službenoj dužnosti. Zahtjev je Ministarstvu podnesen 13. kolovoza 2026., a iz stranke navode da do danas nisu zaprimili odgovor.
Riječ je o građevinskoj dozvoli investitoru JEDRO DS INNOVATION d.o.o. za izgradnju proizvodnog pogona u poslovnoj zoni Smiljansko polje, na k.č. 2509/24 k.o. Smiljan.
U stranci smatraju da je građevinska dozvola izdana na pravnoj osnovi koja je u međuvremenu poništena, te da je zbog toga potrebno preispitati zakonitost svih akata koji su na toj osnovi doneseni.
Posebno ističu rješenje Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije od 27. veljače 2026., kojim je poništeno ranije rješenje Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja iz travnja 2024. godine.
Prema navodima stranke, predmetni zahvat predstavlja postrojenje u kojem se planira odvijanje kemijsko-tehnološkog procesa prerade litijevog karbonata, zbog čega je potrebno provesti odgovarajući postupak procjene utjecaja zahvata na okoliš.
Stranka se pritom poziva na Zakon o zaštiti okoliša, prema kojem se procjena utjecaja zahvata na okoliš provodi u okviru pripreme zahvata, prije podnošenja zahtjeva za lokacijsku dozvolu odnosno drugog odobrenja za zahvat za koji lokacijska dozvola nije potrebna.
Smatraju da se postupak procjene utjecaja na okoliš ne može naknadno provoditi kako bi se otklonili eventualni nedostaci postupka koji je prethodio izdavanju građevinske dozvole.
Sporna klasifikacija građevine
Jedan od ključnih prigovora odnosi se na klasifikaciju predmetne građevine. Prema dokumentaciji koju je objavila stranka, građevina je u postupku izdavanja dozvole tretirana kao građevina 2.b skupine, dok Javno Dobro tvrdi da je, s obzirom na vrstu zahvata i obvezu provođenja postupka procjene utjecaja na okoliš, trebala biti svrstana u 2.a skupinu.
Za građevine 2.a skupine propisana je obveza provođenja odgovarajućih postupaka vezanih uz procjenu utjecaja zahvata na okoliš, dok se kod građevina 2.b skupine takav postupak ne provodi na isti način. Javno Dobro zato smatra da je pogrešna klasifikacija imala izravne posljedice na cijeli postupak izdavanja dozvola.
Stranka se pritom poziva i na odredbe Zakona o gradnji prema kojima se pri određivanju skupine građevine, u slučaju ispunjavanja više uvjeta ili sumnje u skupinu, primjenjuje zahtjevnija skupina.
Što se dogodilo s lokacijskom dozvolom?
U dokumentaciji se problematizira i pitanje lokacijske dozvole. Javno Dobro navodi da je za predmetni zahvat, s obzirom na njegovu namjenu i složenost, trebalo prethodno provesti odgovarajuće postupke iz područja zaštite okoliša i prostornog uređenja.
Stranka posebno ističe da je ranije rješenje Ministarstva zaštite okoliša, na kojem su se prema njihovim navodima temeljili daljnji akti, u međuvremenu poništeno. Iz toga izvode zaključak da treba preispitati i zakonitost lokacijske, a potom i građevinske dozvole.
Grad Gospić još nije poništio građevinsku dozvolu
Javno Dobro ističe i postupanje Grada Gospića. Građevinsku dozvolu izdao je Gradski upravni odjel za prostorno uređenje i gradnju Grada Gospića, a stranka tvrdi da taj upravni odjel, unatoč informacijama o poništenju ranijeg okolišnog rješenja, nije po službenoj dužnosti poništio građevinsku dozvolu.
Zbog toga je zahtjev upućen Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, kao drugostupanjskom tijelu.
Javno Dobro od Ministarstva traži da ispita zakonitost postupanja Grada Gospića i, ako utvrdi da je građevinska dozvola izdana na nezakonitoj osnovi, poduzme zakonom propisane mjere.
Sporna i površina građevinske parcele
U zahtjevu se problematizira i dokumentacija vezana uz građevinsku parcelu. Prema navodima stranke, parcela k.č. 2509/24 k.o. Smiljan u odluci Grada Gospića o prodaji zemljišta navedena je kao površine 20.146 četvornih metara.
Na podacima dostupnima na DGU Geoportalu, koje je stranka priložila zahtjevu, za istu katastarsku česticu navedena je površina od 20.101 četvornog metra.
Također navode da je nakon kupnje zemljišta provedeno više geodetskih elaborata kojima su mijenjane odnosno parcelirane katastarske čestice te traži da se ispita cjelokupna dokumentacija vezana uz zemljište.
Javno Dobro: Ne može se naknadno legalizirati ono što je bilo nezakonito
Iz stranke tvrde da se eventualni nedostatak prethodnog postupka procjene utjecaja na okoliš ne može naknadno otkloniti izradom studije nakon izdavanja građevinske dozvole.
Pozivaju se pritom na odredbe Zakona o zaštiti okoliša koje propisuju da se procjena utjecaja na okoliš provodi u pripremi zahvata, prije podnošenja zahtjeva za lokacijsku dozvolu odnosno drugog odobrenja.
Stranka također navodi da bi, ako nadležna tijela utvrde nezakonitost građevinske dozvole, trebalo ispitati i odgovornost osoba koje su sudjelovale u postupku njezina izdavanja.
Javno Dobro je zbog svojih sumnji ranije podnijelo kaznenu prijavu USKOK-u protiv više osoba, među kojima su gradonačelnik Gospića Darko Milinović, bivši gradonačelnik, Karlo Starčević, viša savjetnica za zaštitu okoliša Jadranka Pejnović, bivša ravnateljice Uprave u Ministarstvu gospodarstva Anamarija Matak i privremena pročelnica za graditeljstvo Grada Gospića, Andrijana Miloš. Stranka ih tereti za postupanje za koje smatra da je pogodovalo privatnom investitoru.
Sada od Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine traži da, u okviru svojih ovlasti, ispita zakonitost građevinske dozvole za tvornicu litija u Gospiću i odluči o njezinu poništenju po službenoj dužnosti.
