Terenski pregled Javne ustanove Natura Viva otvorio je nova pitanja o odnosu nasipavanja i uređenja prostora bivšega kamenoloma Belaj prema evidentiranom speleološkom objektu HR02259.
- Natura Viva za špilju nije znala prije 2022. godine
- U špilji pronađeno između 50 i 100 šišmiša
- Drugi speleološki objekt potpuno prekriven
- Otvoreno pitanje podzemnog sustava
- Lokacija je prostornim planom predviđena za građevinski otpad
- Tko je odgovoran za stanje na terenu?
- Natura Viva traži novi pregled
- DIRH ranije: ‘Nema osnove za vodopravni nadzor’
Predsjednica županijske organizacije HSS-a Karlovačke županije i općinska vijećnica Općine Barilović, Jasna Lasić, javno je objavila odgovor koji je dobila od Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Karlovačke županije Natura Viva, u kojem se potvrđuju ranije otvorena pitanja o stanju prostora nekadašnjeg kamenoloma u neposrednoj blizini evidentiranog speleološkog objekta.
Prema odgovoru Ustanove, na lokaciji je zatečen veliki plato koji se nasipa i nivelira građevinskim otpadom i zemljom, dok su na više mjesta pronađeni građevinski otpad, piljevina, zemlja i drvena građa.
U samoj špilji pronađena je i kolonija od približno 50 do 100 šišmiša, a kroz objekt prolazi vodotok koji u trenutku terenskog pregleda nije bio aktivan.
Odgovor Natura Vive posebno je značajan jer nije riječ samo o očitovanju na temelju dokumentacije. Djelatnici Ustanove su, temeljem zaprimljenog zahtjeva za stručno postupanje, 9. rujna 2026. godine izašli na teren. Pregled su proveli čuvar prirode Mario Repić i speleolog Hrvoje Cvitanović, suradnik Javne ustanove Baraćeve špilje.
Natura Viva za špilju nije znala prije 2022. godine
Prema njihovom nalazu, na lokaciji je zatečen veliki plato koji se zatrpava i poravnava građevinskim otpadom i zemljom. Plato je, prema procjeni Ustanove, uzdignut oko 20 metara od ulaza u špilju, dok se njegov rub nalazi približno 100 do 150 metara od ulaza.
Sam ulaz u Špilju u kamenolomu Belaj, evidentiranu pod oznakom HR02259 – prema nalazu Natura Vive – nije zatvoren niti zatrpan. Speleolog je ušao približno 20 metara u unutrašnjost objekta te utvrdio da u tom dijelu nema smeća niti uočenih promjena u odnosu na istraživanja provedena 2005. godine.
Međutim, neposredno iznad i ispred ulaza, na platou je na nekoliko lokacija pronađen građevinski otpad, piljevina, zemlja i drvena građa. Natura Viva navodi da taj materijal nije bio isplaniran, već je odložen u obliku humki.
U špilji pronađeno između 50 i 100 šišmiša
Posebnu pozornost privlači nalaz podzemne faune. Na udaljenosti od 10 do 15 metara od ulaza djelatnici Ustanove uočili su koloniju od približno 50 do 100 šišmiša, uz prisutan intenzivan miris guana.
Natura Viva pritom upozorava da je za cjelovitu ocjenu potrebno utvrditi o kojoj se vrsti šišmiša radi.
Drugi speleološki objekt potpuno prekriven
Terenskim pregledom utvrđeno je i postojanje drugog speleološkog objekta, nazvanog “Kamenolom Belaj“, koji se nalazi jugozapadno od glavnog ulaza u špilju.
Prema nalazu Natura Vive, taj objekt je u potpunosti prekriven stijenama i građevinskim blokovima. Iz odgovora Ustanove pritom nije vidljivo kada je objekt zatrpan, tko je izvodio radove niti temeljem kojeg su akta izvedeni.
Otvoreno pitanje podzemnog sustava
Jedno od ključnih pitanja za daljnje utvrđivanje činjeničnog stanja je odnos nasutog platoa i podzemnog sustava špilje. Natura Viva navodi da trenutačno nema saznanja o tome ulazi li oborinska ili procjedna voda s platoa u podzemni sustav.
Također, s obzirom na građevinski otpad, piljevinu, zemlju i drvenu građu zatečene na platou, Ustanova navodi da je potrebno stručno procijeniti rizik od mogućeg onečišćenja stalnog podzemnog vodotoka.
Dakle, zasad nema utvrđenja da je podzemni vodotok onečišćen. Postoji, međutim, dokumentirano pitanje mogućeg utjecaja površinskih zahvata i materijala na podzemni sustav koje tek treba stručno ispitati.
Natura Viva također ne raspolaže podacima o položaju podzemnih kanala u odnosu na katastarske čestice, plato i postojeće građevine. Za takvu procjenu potreban je dodatni stručni pregled.
Lokacija je prostornim planom predviđena za građevinski otpad
U odgovoru Natura Viva navodi i da je Prostornim planom uređenja Općine Barilović, III. izmjenama i dopunama iz lipnja 2016. godine, na lokaciji bivšega kamenoloma predviđena zona I12 za gospodarenje građevinskim otpadom, odnosno prostor za kratkotrajno deponiranje građevnog otpada prije njegove tehnološke obrade.
Natura Viva pritom naglašava da je prostorno-planska dokumentacija donesena 2016. godine, dok je Ustanova, prema vlastitim raspoloživim podacima, podatak o postojanju špilje dobila kroz CROSPELEO sustav tek nakon 2022. godine. Zbog toga navodi da prije toga nije mogla značajke predmetnog speleološkog objekta uzimati u obzir u svojim aktivnostima zaštite prirode na toj lokaciji.
Ustanova također smatra važnim u daljnjem postupku sagledati odnos postojeće prostorno-planske namjene, stvarnog stanja na terenu i zaštite speleološkog objekta, osobito zbog mogućeg utjecaja daljnjih zahvata na površini na podzemni sustav.
“Ustanova u tim postupcima sudjeluje u okviru zakonom propisanih ovlasti i daje mišljenja i očitovanja iz područja zaštite prirode. Nakon što je predmetni speleološki objekt evidentiran i podatak o njegovu postojanju postao dostupan Ustanovi, isti je uključen u raspoložive evidencije Ustanove. S obzirom na sada utvrđeno stanje na terenu, smatramo važnim u daljnjem postupku sagledati međusobni odnos postojeće prostorno-planske namjene, stvarnog stanja na terenu i zaštite predmetnog speleološkog objekta, osobito imajući u vidu mogućnost utjecaja daljnjih zahvata na površini na podzemni sustav”, poručuju.
Tko je odgovoran za stanje na terenu?
Dostupni podaci otvaraju i pitanje pravnog i projektnog statusa prostora na kojem se danas nalazi plato.
Zemljišnoknjižni podaci za k.č. 15/1 k.o. Belaj pokazuju da je riječ o čestici površine 11.725 četvornih metara, upisanoj kao “kamenolom” i “neplodno”, čiji je vlasnik Republika Hrvatska.
Također, prema katastarskom prikazu lokacije, ulaz u HR02259 nalazi se na k.č. 15/5, što dodatno nameće potrebu da se za sve relevantne čestice utvrde vlasnici, korisnici, postojeći objekti i pravni status zahvata.
Bitno je utvrditi na kojim se katastarskim česticama nalazi postojeći plato te postoji li njegova povezanost s ranije planiranim ili projektiranim zahvatima gospodarenja građevinskim otpadom.
Naime, tvrtka IPZ Uniprojekt među svojim referencama navodi da je za ECO Solution – Belaj 2021. godine izrađivala idejno rješenje za postrojenje za obradu građevnog i glomaznog otpada, a među referencama navodi i glavni projekt za isto postrojenje.
Natura Viva traži novi pregled
Iako tijekom pregleda 9. rujna nisu utvrđene promjene u unutrašnjosti špilje u odnosu na istraživanja iz 2005. godine, Natura Viva smatra da je novi stručni terenski pregled potreban i opravdan, osobito nakon oborinskih razdoblja i radi procjene mogućih rizika.
Ustanova je iskazala spremnost sudjelovati u zajedničkom terenskom pregledu s Ministarstvom, Hrvatskim vodama, Državnim inspektoratom i kvalificiranim speleolozima. Također je ponudila pomoć u uključivanju stručnjaka za speleologiju i biospeleologiju.
DIRH ranije: ‘Nema osnove za vodopravni nadzor’
Posebno pitanje u cijeloj priči predstavlja odgovor Državnog inspektorata koji je prethodno upućen Jasni Lasić.
U poruci koju je potpisala Ivana Mateša, vodopravna inspektorica Područnog ureda Zagreb, Ispostave u Karlovcu, navodi se: “Državni inspektorat, Područni ured Zagreb, Ispostava u Karlovcu zaprimio je Vašu predstavku. Ovim putem Vas obavještavamo da nema osnova za postupanje vodopravne inspekcije”.
