Za 8. i 13. listopada zakazani su novi očevidi na nekretninama obuhvaćenima projektom državne ceste od DC8 u Kaštel Kambelovcu do čvora Vučevica na A1, pri čemu je za 13. listopada predviđena i policijska asistencija. Paralelno s time, vlasnici nekretnina tvrde da od nadležnih tijela još nisu dobili svu dokumentaciju na temelju koje bi mogli provjeriti kako je odabrana upravo trasa preko Kozjaka, prema kojim su kriterijima uspoređivane moguće varijante te gdje će cesta konačno prolaziti unutar utvrđenog koridora.
Udruga građana “Spasimo Kozjak i Kaštela” u priopćenju stoga otvara šire pitanje transparentnosti i stručne utemeljenosti projekta. Uz odabir trase, udruga problematizira i razlike između ponuđenih i procijenjenih vrijednosti zemljišta, moguće promjene položaja trase, utjecaj na OPG-ove, prirodnu i kulturnu baštinu te kumulativne prometne i okolišne učinke šireg projekta ‘Novog ulaza u Split’.
Vlasnici traže konkretne podatke, stručne podloge, usporedbe, kriterije i njihove valorizacije kako bi odluke koje izravno utječu na njihove nekretnine mogli neovisno provjeriti. Poruka udruge je pritom jednostavna – prije nego što na Kozjak ponovno izađu strojevi, potrebno je odgovoriti na pitanje zašto je odabrana upravo ova trasa i što će njezina izgradnja značiti za prostor Kaštela.
Priopćenje Udruge “Spasimo Kozjak i Kaštela” prenosimo u nastavku, u cijelosti.
“Za 8. i 13. listopada zakazani su novi očevidi na nekretninama obuhvaćenima projektom državne ceste od DC8 u Kaštel Kambelovcu do čvora Vučevica na A1. Za 13. listopada određena je i policijska asistencija.
Vlasnici od nadležnih tijela već dulje vrijeme traže dokumentaciju koja bi trebala odgovoriti na dva osnovna pitanja: “na temelju kojih podataka, stručnih podloga, usporedbi, kriterija i valorizacije je odabrana upravo ova trasa preko Kozjaka – i gdje će cesta konačno proći unutar utvrđenog koridora?”
Očevid 8. listopada, policija 13. – a dokumentacija još nije dostavljena!
Za 8. listopada zakazan je očevid na nekretninama na južnim padinama Kozjaka, a novi za 13. listopada. Za drugi je izrijekom određeno da će se održati uz asistenciju Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave splitsko-dalmatinske i Policijske postaje Kaštela.
Do 5. listopada punomoćnice vlasnika, prema njihovim navodima, nisu službeno zaprimile ni jedan od tih zaključaka, nego su za njih doznale od svojih stranaka.
Vlasnici su zatražili odgodu očevida do dostave tražene dokumentacije i ostavljanja razumnog vremena za njezino proučavanje. Od policije su zasebno zatražili zaštitu svojih prava te provjeru zakonskih pretpostavki za pružanje policijske pomoći.
Traže i informaciju o tome “tko je policijsku pomoć zatražio, kada, za koju konkretnu radnju, na kojoj pravnoj osnovi i zbog kojih okolnosti”, kao i što će policijska asistencija konkretno podrazumijevati. Zbog svega toga pitanje dokumentacije više nije samo tema upravnog spisa.
Zašto baš ova trasa? Pokažite podatke, usporedbe i kriterije!
Središnje pitanje mnogo je šire od pojedinačnih parcela i naknade za zemljište: **na temelju čega je odabrana upravo ova trasa preko Kozjaka?**
U dokumentaciji se spominje više varijanti, među njima F, G, H, 1 i 2, a kao najpovoljnija odabrana je Varijanta 2.
Međutim, u stručnom mišljenju upozorava se da u Studiji utjecaja na okoliš nisu pronađeni jasno definirani kriteriji ni metodologija njihova vrednovanja iz kojih bi se moglo provjeriti kako se došlo do zaključka da je upravo Varijanta 2 najpovoljnija. Nakon njezina odabira, prema istom mišljenju, ostale spomenute varijante više se ne obrađuju.
Zato se traže konkretni odgovori: koje su varijante stvarno analizirane, jesu li međusobno uspoređene, prema kojim kriterijima i kako su ti kriteriji valorizirani?
Koliku su težinu imali prometni i tehnički zahtjevi, a koliku utjecaj na okoliš i krajobraz, poljoprivredno i šumsko zemljište, postojeća gospodarstva, vlasništvo i drugi relevantni čimbenici? Ako je odabrano rješenje doista bilo najbolje, dokumentacija bi trebala pokazati zašto.
A gdje će cesta konačno proći?
Vlasnicima još nije dostavljen dokument iz kojeg mogu nedvojbeno utvrditi gdje će cesta konačno proći unutar utvrđenog koridora.
Koridor i konačan položaj prometnice unutar njega nisu isto. Dok vlasnici još traže dokument iz kojeg bi mogli vidjeti konačan položaj ceste, već se provodi osiguranje dokaza na konkretnim nekretninama, zakazuju se očevidi i utvrđuje njihovo stanje i vrijednost.
Postoje i indicije da je tijekom razvoja projekta dolazilo do pomicanja položaja trase. Zato se traži dokumentacija iz koje će se moći utvrditi je li se položaj mijenjao, što je mijenjano, kada, zbog čega, na čiju inicijativu i na temelju koje projektne, tehničke ili geodetske podloge.
Jedan OPG zaobiđen, dva zahvaćena – koji je kriterij?
Dodatna pitanja otvara i stanje na terenu. Prema informacijama kojima raspolažu vlasnici, odabrana trasa zaobilazi jedan OPG na području Kaštel Kambelovca, dok zahvaća dva OPG-a na području Kaštel Lukšića.
Koji je kriterij doveo do takvog položaja trase? Ako postoje objektivni stručni razlozi zbog kojih je jedno gospodarstvo zaobiđeno, a druga zahvaćena, upravo bi dokumentacija o kriterijima i njihovoj valorizaciji trebala dati odgovor.
Zato vlasnici ne traže nekoliko sati uvida u opsežan spis, nego dokumentaciju u elektroničkom obliku koju mogu proučiti, usporediti i dati na analizu geodetima, projektantima i drugim stručnjacima.
Od ponuđenih 24,76 eura do procjena od 75,61 eura po kvadratu
Posebno pitanje otvara vrijednost zemljišta. Hrvatske ceste vlasnicima su, prema objavljenom oglasu u Slobodnoj Dalmaciji, ponudile iznose od “24,76 do 40,90 eura po četvornom metru”.
Međutim, u procjembenim elaboratima izrađenima na zahtjev Hrvatskih cesta u okviru istog projekta utvrđene su vrijednosti poljoprivrednog zemljišta koje taj raspon prelaze – od “46,34 do približno 75,61 eura po četvornom metru”.
Prema informacijama kojima raspolažu vlasnici, postoje i procjene s još višim iznosima, no te informacije zasad nisu potvrđene dokumentacijom.
Naravno, svaka se nekretnina procjenjuje pojedinačno prema svojim obilježjima. Ipak, razlika između ponuđenih iznosa i kasnije utvrđenih procjena otvara pitanje “na temelju kojih podataka i usporednih nekretnina su određivane cijene prethodno ponuđene vlasnicima”.
Posebno je važno pitanje što je s vlasnicima koji su već prihvatili ponuđene iznose i sklopili nagodbe.
Istodobno se pokušava pribaviti izvorna dokumentacija o kupoprodajama zemljišta na južnim padinama Kozjaka iz 2011. i 2013. godine. Tek će se iz tih dokumenata moći pouzdano utvrditi o kakvom se zemljištu radilo, koja je cijena stvarno plaćena i pod kojim uvjetima.
Bager na Kozjaku već je jednom zaustavljen
Koliko je važno stručna pitanja postaviti prije početka radova, pokazao je događaj od prije nekoliko dana na istom Kozjaku. Na protupožarnoj prometnici „Studenčine – Visoki vrh“ započeli su radovi, nakon čega su reagirali Muzej grada Kaštela i udruge zbog kulturno-povijesnih nalazišta, među kojima su povijesni put koji je povezivao Kaštel Kambelovac i Vučevicu te ostaci novovjekovne kule stražarnice.
Radovi su obustavljeni, a razmatrat će se alternativno rješenje kako bi se zaštitila kulturna i prirodna baština. Protupožarni put i državna cesta prema Vučevici dva su različita projekta. Ali pouka je ista:
Pitanje „zašto baš ovuda?“ mnogo je korisnije postaviti prije nego što na teren stigne bager.
Kaštela imaju ono što mnogi gradovi nemaju – more, grad i planinu
Rasprava o trasi zato nije samo pitanje privatnih parcela, naknada i izvlaštenja. Riječ je i o tome kakva će Kaštela ostati nakon desetljeća intenzivne gradnje.
Malo je gradova koji na tako uskom prostoru imaju more i plaže, sedam povijesnih jezgri, poljoprivredna zemljišta i OPG-ove, a neposredno iznad grada planinu s planinarskim putovima, trail stazama i velikim zelenim prostorom koji još nije izgrađen.
Upravo ta povezanost mora, grada i Kozjaka jedna je od vrijednosti koja Kaštela može izdvojiti na turističkoj karti Hrvatske.
Ali prostor se postupno mijenja. Zelene površine i obiteljske kuće ustupaju mjesto sve intenzivnijoj gradnji, promet i problem parkiranja postaju sve izraženiji, a svaki novi veliki infrastrukturni zahvat ostavlja trajan trag.
Pitanje zato nije treba li Kaštelima razvoj, nego “kakav razvoj želimo”. Hoćemo li sačuvati ono po čemu ovaj grad može biti poseban ili ćemo ga, dio po dio, pretvoriti u još jedan gusto izgrađen i asfaltiran obalni grad?
Cesta preko Kozjaka znači uklanjanje vegetacije, zemljane radove, usjeke, nasipe i novu prometnu infrastrukturu kroz prostor u kojem se danas nalaze šuma, poljoprivredna zemljišta, OPG-ovi, planinarski i rekreacijski sadržaji te prirodne i krajobrazne vrijednosti.
Zato izbor trase nije samo tehničko pitanje. Ako je takav zahvat potreban, mora biti moguće pokazati da je među mogućim rješenjima odabrano ono koje ostvaruje prometnu svrhu uz najmanje moguće opterećenje prirode, poljoprivrede, krajobraza i prostora Kozjaka.
Cesta se može nacrtati za nekoliko mjeseci, a prostor koji se njome trajno promijeni ne može se vratiti.
Dva projekta pod jednim „Novim ulazom u Split“
Dodatnu nejasnoću stvara način na koji se projekti predstavljaju u javnosti.
Lokacijska dozvola iz 2022. odnosi se na izgradnju državne ceste od čvora na DC8 u Kaštel Kambelovcu do čvora Vučevica na A1. U dokumentima Hrvatskih cesta koristi se i naziv „Spojna cesta čvor Vučevica na A1 – čvor na DC8, Tunel Kozjak“.
S druge strane, postoji širi projekt „Novi ulaz u Split – čvor Vučevica na A1 – tunel Kozjak – čvor na DC8 – Trajektna luka Split“.
Ako se ti zahvati predstavljaju kao dijelovi jedne funkcionalne prometne cjeline, javnosti bi trebalo pokazati gdje su sagledani njihovi zajednički i kumulativni učinci na promet, prostor i okoliš.
„Strateški“ u javnosti – ali bez odluke Vlade
U javnosti se projekt često opisuje kao strateški, no to nije isto što i formalni pravni status strateškog investicijskog projekta Republike Hrvatske.
Projekt „Spojna cesta čvor Vučevica na A1 – čvor na DC8, Tunel Kozjak“ nije proglašen strateškim investicijskim projektom Republike Hrvatske. Odluke Vlade kojom bi mu bio dodijeljen takav status i koja bi bila objavljena u Narodnim novinama nema.
Širi projekt „Novi ulaz u Split“ zaseban je projekt i ta dva pojma ne treba poistovjećivati.
Tri nova spoja na 13 kilometara – a što to znači za DC8?
Uz pitanje trase ostaje i pitanje prometne i gospodarske opravdanosti projekta.
Na približno 13 kilometara državne ceste DC8 kroz Kaštela planiraju se čak tri nova cestovna spoja prema autocesti A1. Zato se nameće pitanje: koliko će novi prometni pravci rasteretiti postojeću mrežu, a koliko će dodatnog prometa dovesti upravo na DC8?
To je posebno važno na prometnici koju desetljećima prati naziv „cesta smrti“. Unatoč proširenju i modernizaciji, kojima je sigurnost nesumnjivo poboljšana, riječ je i dalje o izrazito prometno opterećenoj i nesigurnoj prometnici, na kojoj se učestalo događaju prometne nesreće, uključujući i one s najtežim, smrtnim posljedicama.
Zato nije dovoljno pitati koliko će vozila koristiti nove spojeve prema autocesti. Treba znati i koliko će vozila ti spojevi dovesti na DC8, na kojim raskrižjima, u kojim smjerovima i u kojim dijelovima dana te kakav će biti njihov kumulativni učinak na protočnost i sigurnost postojeće ceste.
Koliko se vozila dnevno očekuje na svakom od tri nova pravca? Koje će postojeće prometnice rasteretiti i za koliko? Koliko će skratiti vrijeme putovanja? Hoće li pojedini dijelovi DC8 biti rasterećeni, a drugi dodatno opterećeni? Kakve su prometne projekcije za deset, dvadeset i trideset godina?
I konačno: “jesu li sva tri spoja analizirana zajedno kao dijelovi iste prometne mreže i postoji li prometna analiza koja pokazuje njihov zajednički učinak na DC8 kroz Kaštela?”
Kod projekta ovakvog opsega odgovor bi trebale dati brojke, prometne studije, projekcije i usporedne analize.
Prijedlog za obnovu odbačen – odluka Ministarstva sada pred sudom
Nakon što je Ministarstvo odbacilo prijedlog vlasnika za obnovu postupka u kojem je izdana lokacijska dozvola, protiv te odluke pokrenut je upravni spor pred Upravnim sudom u Splitu.
Očevidi zakazani. Ključna pitanja ostaju!
Za 8. listopada zakazan je prvi očevid, a za 13. listopada drugi, uz policijsku asistenciju.
Istodobno još nema odgovora koji bi trebali biti potpuno provjerljivi prije nego što se ovakav zahvat trajno upiše u prostor Kozjaka:
Na temelju kojih podataka je odabrana upravo ova trasa? Koje su mogućnosti analizirane i uspoređene? Prema kojim kriterijima? Kako su ti kriteriji vrednovani? Što je pokazala njihova valorizacija? I gdje će cesta konačno proći unutar utvrđenog koridora?
Ako odgovori postoje u dokumentima, vrijeme je da se ti dokumenti pokažu.
Jer ovo odavno više nije samo pitanje nekoliko vlasnika i njihovih parcela.
To je pitanje Kozjaka, Kaštela i prostora koji će ostati generacijama koje dolaze.
To je pitanje kakva Kaštela želimo ostaviti iza sebe – grad koji je sačuvao rijetku povezanost mora, svojih povijesnih jezgri, poljoprivrede i Kozjaka ili još jedan obalni grad u kojem su beton i asfalt, malo-pomalo, potisnuli upravo ono što ga je činilo posebnim”.
