Protiv zadarskog novinara Hrvoja Bajla vodi se kazneni postupak zbog sumnje na nametljivo ponašanje prema Božidaru Kalmeti, bivšem HDZ-ovom ministru i nekadašnjem gradonačelniku Zadra.
“Otkako je Reflektor krenuo s radom, užurbano mi se nastavilo s pakiranjem samo zato što radim svoj posao. U SLAPP maltretiranju osobno protiv mene sudjeluju ljudi duboko povezani s Kalmetom i njegovim kartelom”, tvrdi Bajlo.
U travnju 2025. Bajlu su određene mjere opreza, uključujući zabranu približavanja Kalmeti na manje od 100 metara i zabranu kontakta. Kolega je pritom otpočetka osporavao njihovu osnovanost.
U siječnju 2026., nakon susreta s Kalmetom na javnom događanju u Arbanasima, Bajlo je prijavljen zbog navodnog kršenja mjere te je 21. siječnja uhićen. Sljedećeg dana pušten je na slobodu nakon odluke Općinskog suda u Zadru da navodno kršenje nije bilo takve težine da bi opravdalo istražni zatvor. Mjere su ostale na snazi.
Dana 10. srpnja 2026. Općinski sud u Zadru je ukinuo mjere opreza, nakon oko godinu i pol njihova trajanja, čime je Bajlu prestala zabrana približavanja i kontakta s Kalmetom.
Nakon žalbe, Županijski sud u Zadru ukinuo je prvostupanjsko rješenje i predmet vratio na ponovno odlučivanje, prema navodima Bajla. Općinski sud u Zadru potom je ponovno odlučivao o mjerama, a prema njegovim najnovijim navodima, one su ponovno određene.
U najnovijem zapisniku navedeno je i da se Kalmeta može novčano kazniti s 6.630 eura ako prekrši zabranu približavanja Bajlu.
Sudska mjera izravno zahvatila novinarski rad
Zabrana približavanja i kontakta s osobom o kojoj novinar izvještava objektivno može utjecati na njegov novinarski rad, osobito ako takva mjera traje oko godinu i pol. Ograničenja koja utječu na novinarski rad relevantna su i u kontekstu članka 10. Europske konvencije o ljudskim pravima, koji štiti slobodu izražavanja.
Zbog toga je kronologija ovog slučaja legitiman predmet novinarskog propitivanja, osobito nakon što su mjere najprije ukinute, a potom ponovno određene.
Ključno pitanje stoga glasi: Zašto su mjere ponovno određene nakon što ih je Općinski sud u Zadru prethodno ukinuo i što se u međuvremenu promijenilo?
Šire gledano, legitimno je propitati i jesu li kazneni postupak i trajanje mjera opreza prema novinaru Bajlu bili nužni i razmjerni legitimnom cilju ili su svojim trajanjem i učinkom predstavljali nerazmjerno ograničenje njegova novinarskog rada.
Dvostruki kriteriji prema novinarima?
U okviru istih događanja, međutim, postoji i dijametralno suprotan primjer – slučaj urednika i novinara Vedrana Morina, autora ovoga teksta, koji je sustavno kroz dvije godine izložen kontinuiranom pritisku i uznemiravanju nakon što je započeo novinarsko istraživanje horderice Anice Pribanić iz ogulinskoga kraja.
Nakon početka istraživanja uslijedili su brojni pokušaji diskreditiranja i pritiska – od velikog broja lažnih i anonimnih profila na društvenim mrežama, brojnih obijesnih komentara i poruka te posebno kreiranih stranica usmjerenih prema novinarskoj diskreditaciji, do uhođenja, prijetnji i podnošenja lažnih kaznenih prijava, kao i niza sudskih postupaka koji imaju obilježja SLAPP-a.
Ključno pitanje pritom nije postoji li pravo pojedinca da se obrani od novinarskog rada ili da podnese kaznenu prijavu. Pitanje je, međutim, kako nadležna tijela procjenjuju obrazac ponašanja kada se tijekom duljeg razdoblja prema novinaru ponavljaju različiti oblici pritiska i uznemiravanja.
U protekle dvije godine zbog takvog ponašanja podnesene su čak tri kaznene prijave za uznemiravanje i nametljivo ponašanje protiv horderice i njezinih saveznika, ali karlovačko Općinsko državno odvjetništvo u dosadašnjem postupanju nije utvrdilo postojanje elemenata kaznenog djela nametljivog ponašanja.
Upravo je to posebno zanimljivo u usporedbi sa slučajem Hrvoja Bajla. U njegovu slučaju državno odvjetništvo i sudovi razmatraju ponašanje prema političaru kroz prizmu kaznenog djela nametljivog ponašanja, dok se u slučaju Morina postavlja pitanje jesu li dugotrajno praćenje, neželjeni kontakti, prijetnje, kampanje diskreditiranja i višestruko podnošenje prijava također trebali biti razmotreni kroz kriterije iz članka 140. Kaznenog zakona.
Drugim riječima, ako je novinarski rad legitimno predmet kaznenopravne zaštite od neželjenog i zastrašujućeg ponašanja, legitimno je pitati primjenjuju li se isti kriteriji kada je novinar potencijalna žrtva takvog ponašanja.
Zato, s obzirom da najbolje razumijemo kroz što prolazi kolega iz Zadra, ovim mu putem šaljemo poruku: “Hrvoje, izdrži“.
