Hrvatska udruga socijalnih radnika (HUSR) i Hrvatska komora socijalnih radnika HKSR) u četvrtak 01. srpnja u Novinarskom domu u Zagrebu održale su stručni skup pod nazivom “Socijalna skrb na uzburkanome moru reformi”.
Povod za skup bio je od Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike najavljen Akcijski plan za unaprjeđenje sustava socijalne skrbi koji je temeljni dokument za izradu novog Zakona o socijalnoj skrbi. Na skupu su iznesni i problemi u sustavu socijalne skrbi. Sudionici skupa su se složili da sustav socijalne skrbi treba kvalitetne i cjelovite promjene te je u tom procesu vrlo važno ostvariti suradnju s profesionalnom zajednicom. Također, sustav socijalne skrbi treba shvatiti i razvijati kao diverzificiran, decentraliziran sustav koji je organski povezan s lokalnom zajednicom, sustav kojemu s obzirom na njegovu kompleksnost treba cjelovit paket zakona te značajno povećanje proračunskih izdvajanja.
Stručnjaci zaposleni u djelatnosti socijalne skrbi smatraju neprimjernost centralizacije sustava kroz Hrvatski zavod za socijalni rad. Naime, tvrde da gubitak pravne osobnosti centra za socijalnu skrb i osnivanje Hrvatskoga zavoda za socijalni rad će dovesti do nepovratne čvrste centralizacije sustava što je, smatraju, potpuno neprimjereno. Također neprimjerenim smatraju poistovjećivanje sustava socijalne skrbi kao kompleksnog i višedimenzionalnog sa Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje ili Hrvatskim zavodom za mirovinsko osiguranje.
Kako je rečeno, ovakav model centralizacije odgovara tradicionalnoj vizuri sustava socijalne skrbi kao onog koji služi gašenju “socijalnih požara” i pruža osnovnu socijalnu zaštitu. No, ovakav ustroj nikako nije primjeren za sustav koji ima transformativnu, preventivnu ulogu, koji je blizak lokalnoj zajednici, koji uvažava načelo supsidijarnosti i europske standarde u razvoju socijalne skrbi.
“U kontaktu s ministrom Aladrovićem kroz tri sastanka pokušali smo ukazati na ključne probleme koji će se dogoditi u sustavu socijalne skrbi. Akcijskim planom se najavljuje još snažnija centralizacija sustava što je suprotno onome za što se struka godinama zalaže. Najavljuje se i osnivanje nekih tijela, odnosno institucija i ustanova za koje smatramo da nisu prioritet u ovom trenutku kao što je Akademija za socijalnu skrb te nisu učinkovite i korisne kao što je primjerice Povjerenstvo za rješavanje po pritužbama građana”, rekla je nakon skupa novinarima predsjednica HUSR-a, Štefica Karačić.
Naglasila je da u Akcijskom planu treba biti bitno na koji će se način od prevelikih ovlasti rasteretiti ključna ustanova u sustavu socijalne skrbi jer, kako je rekla, jedino se tako moogu započeti dobre promjene koje će doprinijeti unaprjeđenju stručnog rada u sustavu socijalne skrbi.
Struka smatra kako je važno da u Akcijskom planu puno snažnije se apostrofira problem prevelikog broja ovlasti koje sada sustav socijalne skrbi i centri za socijalnu skrb imaju. Očekuje se da dio tih ovlasti bude vraćen u druge javne sustave. Upozoreno je da u Akcijskom planu se ne spominje problem prekomjernih normativa stručnih djelatnika u centrima za socijalnu skrb na koji struka upozorava godinama.
“Akcijski plan se temelji na ideji i potrebi objedinjavanja, ujednačavanja, standardiziranja i centraliziranja sustava. Struka zna da ljudske potrebe i problemi nisu jednaki i ne mogu se rješavati standardiziranim procedurama. Moderni sustavi socijalne skrbi u razvijenim zemljama su visoko decentralizirani, temelje se na deinstitucionaliziranim modelima visoko razvijenih socijalnih usluga u lokalnoj zajednici”, rekao je prof. dr. sc. Nino Žganec s pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Studijskog centra socijalnog rada.
Dodao je da predloženi Akcijski plan ide u suprotnom smjeru onom koji teži tome da se gubi veza socijalnih službi s lokalnom zajednicom.
“To je do sada bilo na neki način usklađeno uz članove Upravnih vijeća koji su bili veza između lokalnih dionika i socijalnih službi, a prijedlogom Akcijskog plana i to se ukida čime će doći da se centri za socijalnu skrb koji se prijedlogom pretvaraju u područne urede zapravo pretvore u neku vrstu stranog tijela lokalne zajednice koji će djelovati po jedinstvenom nacionalnom programu uzevši u obzir visoko izražene regionalne nejednakosti, a onda s time povezane različite socijalne potrebe koje bi implicirale diverzificiranost socijalnih programa i odgovora za različite potrebe”, pojasnio je prof dr sc Žganec. Zaključio je da to sigurno ne može rezulturati dobrim rezultatom, nego će štetiti razvoju sustava socijalne skrbi, te najviše opadanju kvalitete socijalnih usluga.
