Na Godišnjoj konferenciji o ljudskim pravima, danas je u Novinarskom domu u Zagrebu predstavljen izvještaj “Ljudska prava u Hrvatskoj: Pregled stanja u 2021 godini”.
Izvještaj Kuće ljudskih prava Zagreb donosi pregled najvažnijih problema, izazova i otvorenih pitanja koja su u prošloj godini negativno utjecali na zaštitu i promociju ljudskih prava u Republici Hrvatskoj. Prikazano je stanje ljudskih prava u 15 područja te je detektirano oko 350 problema vezano za ljudska prava.
> Samsung: Tjedni nevjerojatnih ponuda
Prema izvještaju ljudska prava u Hrvatskoj i prošle godine su stagnirala. Naime, 2021. godinu obilježili su pandemija Covid-19 i posljedice potresa u Zagrebu i na Baniji te se u tom kontesktu promatra ostvarivanje, odnosno zaštita i promocija ljudskih prava.
“U kontekstu pandemije izvještaj je ukazao na određene manjkavosti sustava i pripremljenosti države za rješavanje krize koja je došla nenadano i postala je dugotrajna”, rekao je Ivan Novosel iz Kuće ljudskih prava Zagreb.
Upozorio je da su posljedice pandemije i prošle godine imale negativan utjecaj na pristup zdravstvenim uslugama, primjerice velikom broju grana na vrijeme nisu bili omogućeni preventivni zdravstveni pregledi, na što su upozorile i organizacije koje se bave zaštitom prava pacijenata.
Također je vidljiv i negativan utjecaj na mentalno zdravlje prije svega mladih. Naime, protuepidemijske mjere imale su negativan utjecaj na društveni život uslijed ograničavanja ljudskih prava na okupljanje i kretanje te obveze korištenja EU covid potvrda za pristup javnim uslugama.
“Bitno je naglasiti da je Hrvatska i prošle godine propustila priliku da uredi sustav za ograničavanje ljudskih prava u vremenima krize koji bi bio jasan, transparentan i temelji se na parlamentarnoj kontroli”, rekao je Novosel.
Što se tiče posljedica potresa, obnova obiteljskih uništenih kuća i stanova je neučinkovita i prespora te opterećena prevelikim administrativnim zahtjevima te inertnošću javnih tijela.
“To je imalo izrazito negativan utjecaj na ostvarivanje ljudskih prava, prije svega na adekvatan život i standard, pravo na stanovanje, a posljedično i utjecaj na ostvarivanje prava na obrazovanje, zdravstvenu zaštitu, zapravo cijelu paletu socio-ekonomskih prava”, upozorio je Novosel.
Naglasio je da se država pokazala efikasnom u pružanju prve pomoći, ali ne i u rješavanju problema stanovanja te je i dalje veliki broj građana smješten u neadekvatnim uvjetima kontejnerskih naselja na Baniji.
Novosel je istaknuo kako je i prošle godine vezano za medije bio veliki broj SLAPP tužbi, odnosno tužbi kojima se pokušava zastrašiti novinare koji pišu primjerice o korupciji.
Medijski zakoni su zastarjeli, a izmjene medijskoga zakonodavstva događaju se bez da je najprije donesena medijska strategija. Jedan od kontinuiranih problema je nedostatna politička nezavisnost javnog servisa, postoji visoki rizik u području nezavisnosti upravljanja i financiranja javnog servisa. Nisu napravljeni značajni iskoraci za povećanje transparentnosti vlasništva nad medijima, pa je utvrđivanje stvarnih vlasnika i dalje problematično.
“Dijalog građana s donositeljima odluka je samo na deklarativnoj razini. Ne vidi se istinska želja i potreba države i institucija da surađuju s građanima u osmišljavanju jasnih i definiranih javnih politika koje su utemeljene na direktnim potrebama ljudi. To ima negativni utjecaj na one društvene skupine koje su najmarginiliziranije”, rekao je Novosel.
Smatra da je dijalog temelj da bi demokratsko društvo moglo funkcionirati. Kako je rekao, Hrvatska nažalost ne ulaže dovoljno u razvoj civilnoga društva, ne postavlja jasne i pristupačne kritrije za financiranje organizacija civilnoga društva.
Što se tiče pravosuđa, ono je i dalje neučinkovito, a to potvrđuje i činjenica da od ukupno 416 presuda, a koje su u komunikaciji protiv RH pred Europskim sudom za ljudska prava u 2021. godini, velika većina se odnosi na duljinu trajanja postupka i neučinkovito funkcioniranje pravosuđa. Nisu učinjeni značajni napori kako bi se unaprijedio sustav besplatne pravne pomoći te osigurao stabilniji način financiranja.
Kada je riječ o socio-ekonomskim pravima, Novosel je istaknuo da više od petine stanovnika Hrvatske živi u riziku od siromaštva, a posebno jednočlane starije obitelji i samohrane majke s djecom.
“Jaz između prihoda pojedinca i obitelji na dohodovnoj strani raste između urbanih i ruralnih dijelova Hrvatske. U ruralnim dijelovima pristup uslugama košta sve više iz vlastitoga džepa. Primjerice, da bi se došlo do kvalitetne zdravstvene usluge, ukoliko živite u udaljenoj sredini i nemate prijevoz morate potrošiti jako puno novaca”, upozorio je Novosel.
Naglasio je da na društvene probleme država nema sustavan odgovor, te da je usprkos nekim pozitivnim promjenama – poput osnivanja Vladinoga Savjeta za ljudska prava, Hrvatska i dalje zemlja koja nema temeljne javne politike u području ravnopravnosti spolova, u području zaštite ljudskih prava i suzbijanja diskriminacije te temeljne javne politike u razvoju civilnoga društva.
“To je test na kojem vlade padaju već sedam godina i predstavlja kontinuitet da ljudska prava u Hrvatskoj nisu na visokoj političkoj listi prioriteta”, poručio je Novosel.
Izrazio je uvjerenje da će se situacija u ovoj godini promijeniti. Naglasio je kako bi do napretka došlo naporima civilnog društva te većom otvorenošću institucija i vlasti.
Godišnja konferencija o ljudskim pravima održava se od 27. do 29. travnja. Na konferenciji će se održati dva panela vezano za Ukrajinu pod nazivom “Odgovornost za kršenje ljudskih prava i humanitarnog prava u Ukrajini-sprječavanje nekažnjivosti i osiguravanje pravde”, te “Humanitarni aspekti rata u Ukrajini: izbjeglice i interno raseljene osobe”. Također će se održati panel “Socio-ekonomska prava u Hrvatskoj i borba protiv siromaštva i socijalne isključenosti”.
