Stranka Javno Dobro objavila je ekonomsku analizu u kojoj kritizira aktualni smjer turističke i porezne politike Vlade te predlaže drugačiji model razvoja temeljen na domaćoj proizvodnji, manjem oslanjanju na uvoz i većoj ulozi obiteljskog poduzetništva.
U opsežnom dokumentu stranka iznosi tvrdnju da sadašnji gospodarski model, u kojem važnu ulogu imaju velike turističke investicije i hotelski sektor, dugoročno ne donosi dovoljan učinak na rast domaće dodane vrijednosti. Kao alternativu predlaže jačanje lokalne proizvodnje, obiteljskog smještaja i porezno rasterećenje građana.
U tekstu se polazi od objašnjenja bruto domaćeg proizvoda (BDP) kroz proizvodnu metodu obračuna te se iznosi stav da službene projekcije gospodarskog rasta ne uzimaju dovoljno u obzir ograničenja domaće potrošnje, strukturu turističke potrošnje i ovisnost o europskim tržištima.
Autori navode tri ključna razloga zbog kojih smatraju da su službene procjene preoptimistične. Kao prvi navode ograničen rast osobne potrošnje zbog porezne politike i inflacije. Drugi argument odnosi se na tvrdnju da veliki hotelski sustavi značajan dio robe i opreme nabavljaju iz uvoza, zbog čega dio prihoda ne ostaje u domaćem gospodarstvu. Treći se odnosi na mogućnost usporavanja turističke potražnje u slučaju gospodarskog slabljenja u državama iz kojih dolazi najveći broj gostiju u Hrvatsku.
Poseban dio analize posvećen je usporedbi privatnog i hotelskog smještaja. Stranka tvrdi da obiteljski iznajmljivači ostvareni prihod češće troše lokalno te time stvaraju veći učinak na lokalno gospodarstvo, dok kod velikih turističkih sustava dio ekonomskog učinka odlazi kroz uvoz i međunarodne financijske tokove.
U dokumentu se kritizira i odnos između velikih investicija i lokalnih zajednica. Navodi se da turistička infrastruktura stvara dodatne troškove za komunalne sustave, dok istodobno, prema stajalištu autora, lokalne jedinice ne ostvaruju razmjerne fiskalne koristi.
Kao alternativu, Javno Dobro predlaže model koji uključuje povezivanje obiteljskog smještaja s domaćom poljoprivredom, poticanje udruživanja OPG-ova, smanjenje poreznog opterećenja rada te jačanje proizvodnih djelatnosti. Među prijedlozima navode i racionalizaciju javnog sektora te veće usmjeravanje kapitala prema proizvodnji hrane, energije i tehnologije.
Zaključno, stranka tvrdi da bi smanjenje uvozne ovisnosti i veće zadržavanje kapitala unutar zemlje moglo pridonijeti održivijem gospodarskom rastu i većoj otpornosti hrvatskog gospodarstva.
(Napomena: riječ je o stajalištima i prijedlozima stranke iznesenima u njihovoj analizi.)
