U organizaciji sindikata i strukovnih udruga zaposlenih u dječjim vrtićima, danas je u Zagrebu na Trgu bana Josipa Jelačića održan prosvjed pod nazivom “Jednakost, sigurnost i kvaliteta u vrtićima! Mislite li da možete bez nas? Želite li naše otkaze?”. Prosvjed je okupio stotine odgojitelja i stručnih suradnika dječjih vrtića iz cijele Hrvatske, a podršku su dali i roditelji djece.
Razlozi zašto se održava prosvjed preopterećenost je i nedostatak odgojitelja, neprimjereni prostori, ugroženost sigurnosti i zdravlja djece, neujednačene plaće odgojitelja te nepoštivanje državnoga pedagoškog standarda. Na aktualne probleme prosvjednici su ukazali transparentima s natpisima “Odgojitelji svestrani, ali podcijenjeni”, “Želimo dostojanstvo struke”, “Vrtić po mjeri djeteta, a ne ministra”, “Vrtić je prva stepenica u sustavu obrazovanja”, “Kada će djeca biti na prvom mjestu?” i dr. S prosvjeda su poslane poruke da se država mora uključiti u financiranje ranoga i predškolskog odgoja i obrazovanja, te da se moraju stvoriti uvjeti za rad prema Državnom pedagoškom standardu.
Predsjednica Sindikata odgoja i obrazovanja Nada Šoprek je upozorila kako danas u Hrvatskoj nedostaje 5000 odgojitelja, dijelom zbog male upisne kvote na Sveučilišta, dijelom zbog velikog odlaska iz struke jer nisu osigurani kvalitetni prostorni i materijalni uvjeti rada.
“Zvanje odgojitelj više nije atraktivno niti isplativo i mnogi se nakon školovanja zapošljavaju na drugim radnim mjestima”, istaknula je Šoprek. Naglasila je kako se na mjesto odgojitelja zapošljavaju i osobe bez odgovarajućeg obrazovanja, kao što su učitelji primarnog obrazovanja.
“Učiteljima ne propisuju obvezu polaganja stručnog ispita niti pripravničko stažiranje, niti obvezu polaganja razlikovnog dijela ispita, a ako se prvi put zapošljavaju moraju položiti razlikovni dio ispita, ali nemaju status pripravnika. Za razliku od njih odgojiteljima je prije zapošljavanja propisana obveza pripravničkog stažiranja i polaganja stručnog ispita”, rekla je Šoprek.
Ukoliko se na natječaj ne javi odgojitelj ili učitelj, zbog prijeke potrebe za radnikom zakon predviđa mogućnost zapošljavanja osobe koja ne zadovoljava uvjete natječaja, ali najduže na pet mjeseci. Međutim broj ponavljanja takvih ugovora o radu nije ograničen, pa danas na radnim mjestima odgojitelja su zaposleni kozmetičari, informatičari, ekonomisti…
“Danas smo ovdje zbog struke, zbog predivnog poziva kojeg smo srcem birali, ali prvo i najvažnije ovdje smo zbog onoga najvrijednijega što jedna zemlja ima, a to su naša djeca”, istaknula je predsjednica udruge Sidro, Katarina Turković-Gulin.
Navela je kako se dopušta da mnoga djeca nemaju vrtiće, da ona koja su u vrtićima borave u malim i neprimjerenim prostorijama.
“Onoga trenutka kad smo dopustili da u 20 do 30 metara kvadratnih jedna osoba radi s 20 djece jasličke dobi, uskratili smo im sigurnost i zaštitu. Istovremeno dok se mi borimo u takvim uvjetima dati djeci najviše što možemo, naše resorno ministarstvo donosi nepravedne i nejasne zakone koje osnivači vrtića, gradovi i općine ne poštuju. Doslovno ignoriraju”, rekla je Turković-Gulin.
Naglasila je da država ne ulaže u djecu, ne ulaže u one koji rade s njima na kako je rekla prvoj stepenici obrazovanja, ali se hvali ulaganjima u zidove.
“Zidovi ne provode programe ranoga predškoskog odgoja i obrazovanja. Zidovi ne odgajaju djecu. To činimo, mi zaposleni u dječjim vrtićima”, poručila je Turković-Gulin.
Jedna od sudionica prosvjeda je bila odgojiteljica u talijanskom dječjem vrtiću u Rovinju Ornela Brezovečki, koja je istaknula da za razliku od drugih dječjih vrtića u tom vrtiću situacija nije loša jer se dosta poštuje državni pedagoški standard.
“Želimo danas dati podršku našim kolegicama iz drugih dječjih vrtića. U našem vrtiću također imamo puno djece u grupi. Imamo problem i s kolektivnim ugovorom, već dvije godine čekamo na potpisivanje kolektivnog ugovora. Tako da nismo baš zadovoljni s plaćom”, rekla je za Brezovečki za Medias.
Odgojiteljica Dječjeg vrtića “Vjeverica” iz Zagreba, Petra Morić, istaknula je da je u tom vrtiću kao i u većini drugih u Hrvatskoj je problem nepoštivanje državnog pedagoškog standarda, a uvjeti u kojima se radi, kako je rekla, nisu humani za djecu niti za zaposlene. Smatra kako je krajnje vrijeme da se nešto poduzme.
“U grupi imamo veliki broj djece ne stignemo zadovoljiti pravovremeno sve njihove potrebe. Nismo savršeni, niti roboti da bi tako odgovorne funkcije u danim uvjetima mogli kompetentno odrađivati, a dajemo sve od sebe. U jaslićkoj grupi od godinu dana je sedamnaestero djece na jednog odgojitelja, a u vrtićkoj grupi je od 26 do 28 djece na jednog odgojitelja. Iako imamo nešto opreme za rad također je kupujemo i sami, a malo nam u tome pomažu i roditelji”, ispričala je Morić.
Naglasila je da će se odgojiteljice u svome radu i dalje truditi, ali kako je rekla, moraju im pomoći općine i gradovi te resorno ministarstvo.
“Treba nam više vrtića i treba se stvarno početi poštivati naša struka. Mi smo stručni obrazovani kadar, završili smo Učiteljski fakultet, od 3 do 5 godina je trajao studij, a misle da čuvamo djecu. Ne shvaćaju što zapravo radimo. Imamo stručni tim pedagoga, psihologa, logopeda, defektologa koji je uz nas. Međutim, jedan je psiholog na 540 djece, a na taj broj je jedan pedagog kao i jedan logoped. Možete li to zamisliti”, istaknula je Morić.
Odgojiteljica dječjeg vrtića “Dugi Rat” iz Dugog Rata, Matea Pavlić, istaknula je kako je situacija za odgojiteljice u dječjim vrtićima nepodnošljiva. U dječjem vrtiću radi već 27 godina i, kako je rekla, još uvijek je za nju to predivan posao.
“Plaće su male, a troškovi života rastu. U vrtiću se svi trudimo za našu djecu. Vrtić u Dugom Ratu je jako star i trebalo bi ga obnoviti. Također i dvorište treba urediti. Imamo dvoje djece s posebnim potrebama, a od stručnoga kadra zaposlen je samo pedagog. Treba nam defektolog i logoped, ali nitko se ne javlja na natječaj”, rekla nam je Pavlić.
Odgojiteljica Snježana Meštrović iz Dječjeg vrtića “Vrapče” u Zagrebu već taj posao radi 41 godinu.
“U vrtiću nismo zadovoljni uvjetima rada. Sve nam je teže, prije svega zbog toga što imamo previše djece po skupinama i materijalni uvjeti su lošiji nego prije. U našem vrtiću u jasličkoj skupini je šesnaestero djece, a s njima radi samo jedan odgajatelj ujutro i jedan popodne. U vrtićkoj skupini od 3 do 4 godine je oko 22 djece, kod predškolaraca je još veći problem jer je dosta odgoda za polazak u školu, kad se ta djeca priključe postojećoj grupi broj djece se penje i na 28, a samo je jedan odgojitelj. Uvjeti rada su teški jer je premalen prostor za toliko djece”, ispričala je Meštrović.
Naglasila je da srećom svaki dječji vrtić u gradu Zagrebu ima logopeda, pedagoga, psihologa, edukacijskog rehabilitatora i zdravstvene voditelje, ali izvan grada Zagreba nije takav slučaj.
