Udruge Razvoj i Gong upozoravaju: ‘Trenutno upravljanje državnom imovinom omogućuje korupciju’

📸 Ivana Vranješ/Medias

Predsjednica udruge za razvoj transparentnosti i zaštitu zviždača “Razvoj”, Maja Đerek, danas je u Zagrebu predstavila analizu pod nazivom “(Ne)upravljanje državnim nekretninama”. Istraživanje je nastalo u suradnji s Gong-om, a pokazuje da je upravljanje države nekretninama neučinkovito, nepredvidljivo, bez kriterija i bez racionalnoga, kontinuiranog modela upravljanja.

Naime, mnogi poduzetnici, obrtnici i udruge prisiljeni su plaćati prostore po visokim cijenama, a povlaštenima je državna imovina gotovo na raspolaganju besplatno. Đerek je upozorila na nepostojanje jasnih kriterija po kojima su određene institucije nadležne za upravljanje državnom imovinom. Nadalje, veliki problem je što niz godina ne postoji registar državne imovine.

Đerek je spomenula da je krajem 2018. godine donesen Zakon o središnjem registru državne imovine kojim je propisano da država ustroji taj registar, ali sve je ostalo mrtvo slovo na papiru.

“Još uvijek ne znamo čime država upravlja. Postoje mnogi poslovni prostori i stanovi koji se koriste, a država ne zna tko je u njima, ne naplaćuje njihovo korištenje. Velika je pogreška što zakonom nije bilo predviđeno da se javno objavi tko koristi državne nekretnine i po kojoj cijeni, a jedino bi se javnom objavom spriječilo bilo kakvo pogodovanje”, istaknula je Đerek.

Spomenula je da ne postoji nikakav propis što se tiče raspolaganje stanovima za službene potrebe. Navela je slučaj da je Banožić za vrijeme dok je bio ministar državne imovine sebi dodijelio stan te je kažnjen od Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa. Naglasila je da je sustav neučinkovitoga, netransparentnog upravljanja doveo do neravnopravnog položaja onih koji plaćaju i legalno koriste za svoju djelatnost poslovne prostore.

“U Zagrebu su to prvenstveno mali obrtnici, tradicijske djelatnosti, neke deficitarne djelatnosti koje su potrebne lokalnoj zajednici. Cijela poslovna zajednica mora javno govoriti na koji se način državna imovina dodjeljuje”, rekla je Đerek.

Upozorila je da je istraživanje pokazalo da neki čelni ljudi institucija, koje upravljaju državnom imovinom, nemaju propisane uvjete da budu imenovani na čelnim pozicijama što je, kako je rekla, dovelo do omalovažavanja upravljanja državnom imovinom i neisticanja vrijednosti koje može donijeti za državni proračun.

“Tako je utvrđeno da direktorica Državnih nekretnina nije imala pet godina rukovodećeg iskustva, što se tražilo propisom koji je na snazi”, kazala je Đerek.

Ustvrdila je da neučinkovito upravljanje državnom imovinom ima uzročno-posljedičnu vezu na današnju gospodarsku situaciju te je istaknula kako ne postoji politička volja da se stanje promijeni.

“U jednom trenutku Ministarstvo državne imovine je imalo slogan ‘Državno je efikasno’. Nakon svih afera koje su se pojavile u medijima pitam se za koga je to efikasno. Je li to efikasno za vladajuće i pojedince koji su bliski njima ili za sve nas? Iz cijele analize je vidljivo da nepostojanje registra, nepostojanje jasnih, predvidljivih kriterija upravljanja državnom imovinom pogađa sve nas”, rekla je Đerek.

Naglasila je da cijela poslovna zajednica i udruge trebaju govoriti o tome kako da se napravi reforma upravljanja državnom imovinom. Poručila je da trenutni model upravljanja državnom imovinom obeshrabruje pravedno tržišno natjecanje, razvojne investicije, a s druge strane omogućuje korupciju. Izrađena analiza će se uputiti nadležnim tijelima za upravljanje državnom imovinom.

Potpredsjednik udruženja obrtnika Grada Zagreba Damir Matković iznio je svoje iskustvo, a kako je rekao, slične probleme imaju i drugi obrtnici.

“Moj obrt postoji već 103 godine, njime su se bavili moj djed i otac. Do sada smo imali doživotne ugovore za najam prostora, a kad su Državne nekretnine preuzele upravljanje dobili smo ugovor na pet godina. Problem je što za dvije godine ističe ugovor na pet godina, te bi se trebalo ići na licitaciju. Slučaj je takav i kod drugih obrtnika, većina neće moći pratiti tu licitaciju. Vizura grada bi se promijenila, obrtništvo bi nestalo što je nedopustivo. Trebali bi obrtnici imati pravo najma”, ispričao je Marković.