U organizaciji Hrvatskog saveza slijepih (HSS), danas je u Zagrebu otvorena prva međunarodna konferencija u području pokretanja suradnje i razmjene iskustava krovnih organizacija slijepih osoba na području jugoistočne Europe. Sudionici konferencije su predstavnici krovnih organizacija osoba s oštećenjem vida iz Srbije, Makedonije, Crne Gore, Srbije, Republike Srpske, BiH te Slovenije.
Tijekom dvodnevne konferencije održat će se pet panela na kojima će se razgovarati o statusu udruga osoba s invaliditetom kao organizacija civilnog društva od posebnog interesa za državu, o specijalnom i integriranom obrazovanju, osiguranju prilagođenih udžbenika pomagala za učenike s oštećenjem vida, pravima i mogućnostima osoba s oštećenjem vida te kompenzacijskim sredstvima za povećane troškove života uzrokovane oštećenjem vida.
Konferenciju sufinancira Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva u sklopu projekta Centar znanja.
Predsjednik Hrvatskoga saveza slijepih, Vojin Perić, otvarajući konferenciju je istaknuo da slijepe osobe kao i druge osobe s invaliditetom su heroji života jer pobjeđuju iz dana u dan, ali da bi živjeli život dostojan čovjeka i sustav mora pomoći.
Naglasio je da udruge osoba s invaliditetom moraju biti od posebnog interesa države jer kroz njih osobe s invaliditetom ostvaruju svoja prava. Izrazio je uvjerenje da će zaživjeti Zakon o osobnom asistentu, što je izuzetno važno za slijepe osobe, te je istaknuo da to ne može biti samo projekt kod kojega će doći do prekida. Naglasio je kako želi da pisani dokument sa zaključcima koji će se donijeti na kraju konferencije ima odjek na Vlade sudionica konferencije, što će pridonijeti daljnjem zajedničkom djelovanju krovnih organizacija slijepih osoba.
“Život slijepih osoba je stalna borba za integritet, dostojanstvo i za normalnost”, poručio je Perić.
Državna tajnica Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, Marija Pletikosa, istaknula je kako izuzetno cijeni suradnju s osobama s invaliditetom te njihovim predstavnicima – Hrvatskim savezom slijepih i njegovim temeljnim udrugama članicama.
Naglasila je kako su u ministarstvu svjesni prepreka s kojima se slijepe osobe susreću u svakodnevnom životu, ograničenjima u kretanju, pristupu informacijama, obrazovanju, zapošljavanju.
“Ministarstvo kontinuirano radi na unaprjeđenju politika za osobe s invaliditetom i djeluje na unaprjeđenje svih oblika pristupačnosti kroz donošenje strateških i normativnih dokumenata, koordinira provedbu najvažnijeg nacionalnog strateškog dokumenta za osobe s invaliditetom”, rekla je Pletikosa.
Podsjetila je da je u prethodnom razdoblju to bila Nacionalna strategija izjednačavanja mogućnosti osoba s invaliditetom od 2017. do 2020. godine. Nastavlja se kroz Nacionalni plan izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom od 2021. do 2027. godine, koji je i dokument kojim se implementiraju obveze preuzete po Konvenciji o pravima osoba s invaliditetom UN-a.
“S ciljem osiguranja usluge osobne asistencije na godišnjoj razini izdvaja se gotovo 150 milijuna kuna, od čega za uslugu vodećeg pratitelja 9 milijuna kuna. Uslugu pruža 68 zaposlenih videćih asistenata”, kazala je Pletikosa.
Navela je da je ministarstvo u suradnji s osobama s invaliditetom i njihovim predstavnicima pripremilo Nacrt prijedloga Zakona o osobnom asistentu i Nacrt prijedloga Zakona o inkluzivnom dodatku, razmatrajući sve zaprimljene prijedloge članova Radne skupine u svrhu postizanja optimalnijeg i pravednijeg rješenja.
Saborska zastupnica Ljubica Lukačić je istaknula kako je zahvaljujući i angažmanu Vlade postignuto da su prava osoba s invaliditetom u Hrvatskoj na jednoj višoj razini, počevši od reguliranja prava na osobnu invalidninu, pristupačnosti, zapošljavanja.
“Možemo se pohvaliti većim brojem zaposlenih osoba s invaliditetom. Zaštitne radionice u Republici Hrvatskoj još uvijek zapošljavaju najveći broj osoba s invaliditetom koji su teško zapošljivi na otvorenom tržištu rada. Međutim, u zadnje vrijeme Hrvatska broji veliki porast integrativnih radionica koje zapošljavaju i lakše osobe s invaliditetom koje mogu raditi i na otvorenom tržištu rada”, rekla je Lukačić.
Spomenula je da će se i jedan veći broj osoba s invaliditetom zaposliti u Ministarstvu unutarnjih poslova na određenim radnim mjestima, a uskoro će se raspisati i natječaj.
Izrazila je uvjerenje da to može biti primjer i drugim ministarstvima. Najavila je da će Zakon o osobnoj asistenciji uskoro biti u javnom savjetovanju te je istaknula kako očekuje da i Hrvatski savez slijepih iznese svoje prijedloge za poboljšanje tog zakona. Spomenula je da će uslijediti i Zakon o inkluzivnom dodatku, što je također važno osobama s oštećenjem vida.
“U narednih godinu dana je puno posla. Donijet će se zakoni koji se godinama pripremaju, promijenit će se i Zakon o cestama na način da će se osobama s invaliditetom koji nemaju svoj automobil omogućiti da ostvaruju pravo na oslobođenje plaćanja cestarine”, najavila je Lukačić.
U svom izlaganju o radu udruga osoba s invaliditetom, direktorica Hrvatskog saveza slijepih Andreja Veljača je istaknula kako je specifično da u udrugama i savezima osoba s oštećenjem vida vrlo značajnu ulogu preuzimaju same osobe s oštećenjem vida. Spomenula je da su u Sloveniji savezi i udruge slijepih prepoznati kao od posebnog interesa za državu.
“Tamo lokalne udruge slijepih mogu aplicirati na nacionalne natječaje samo putem krovne organizacije koja ima saznanja i vrlo objektivno može procijeniti kvalitetu programa te ih aplicira u ime svojih temeljnih udruga članica. Udruge članice mogu računati na institucionalnu podršku za programe i projekte koje provode na lokalnim razinama”, pojasnila je Veljača.
Spomenula je da se to u Hrvatskoj i drugim državama regije može se iskoristiti kao primjer dobre prakse.
“Mislim da je vrijeme da država prepozna nas kao relevantnog partnera. Da bi do toga došlo moramo napraviti reda u sustavu, ali i među udrugama, odnosno savezima osoba s invaliditetom”, poručila je Veljača
Koordinatorica međunarodne suradnje u Hrvatskom savezu slijepih, Ines Hlevnjak, u sklopu konferencije predstavila je projekt Danova čiji je nositelj Zračna luka Dubrvnik. U projektu sudjeluje Hrvatski savez slijepih uz 14 partnera na međunarodnoj razini.
“Kroz projekt je poboljšana pristupačnost zračnim lukama, pomorskim lukama i autobusnim stanicama. Tako smo primjerice u zračnim lukama Dubrovnik, Sarajevo te u Crnoj Gori postavili trake vodilje za slijepe osobe Predsjednik Saveza slijepih Srbije, te druge potrebne prilagodbe kako bi se slijepi i slabovidni putnici mogli kretati. Provedene su i edukacije osoblja koje je u izravnom kontaktu s putnicima oštećenog vida”, navela je Hlevnjak.
Jedan od sudionika konferencije predsjednik Saveza slijepih Srbije Milan Stošić je za Medias istaknuo da je u Srbiji 12 tisuća osoba s oštećenjem vida, a djeluje 45 lokalnih organizacija čije su te osobe članovi. Savez slijepih Srbije kao krovna organizacija, organizira razne aktivnosti u kojem sudjeluju lokalne organizacije.
“Problem je u kompliciranom načinu financiranja i nedovoljna su sredstva za realizaciju onoga što planiramo”, istaknuo je Stošić.
Naveo je da je još uvijek veliki problem u Srbiji obrazovanje osoba s oštećenjem vida. Iako prema Zakonu djeca s oštećenjem vida kao i druge osobe s invaliditetom mogu ići u redovne škole, država nije osigurala odgovarajući stručni kadar niti su osigurana pomagala za ovu djecu kako bi ravnopravno pohađala nastavu. Također, problem je i nemogućnost da se obrazovane osobe s oštećenjem vida zaposle na radnim mjestima koja odgovaraju njihovom obrazovanje te rade na javnim radovima uglavnom po udrugama.
“Oni teško dolaze na otvorenom tržištu do posla premda postoji zakon koji omogućava da se zaposle osobe s invaliditetom. Poslodavci vrlo često izbjegavaju obvezu da zaposle te osobe”, kazao je Stošić.
Što se tiče prilagođene infrastrukture istaknuo je kako postoje taktilne staze i druge prilagodbe u određenim institucijama, ali radi se o rijetkim primjerima. Osvrnuo se i na videće pratitelje.
“U okviru Zakona o socijalnoj zaštiti je obveza da se osigura asistent, što se ostvaruje preko lokalne samouprave. Manje lokalne samouprave koriste izgovor da nemaju novaca za asistente ili tu uslugu ne prepoznaju kao bitnu. U većim gradovima uglavnom sve osobe s oštećenjem vida imaju tu uslugu, ali u manjim mjestima je to problem”, rekao je Stošić.
Izrazio je žaljenje da u Srbiji nije niti jedna osoba s invaliditetom u državnim tijelima gdje se donose donose odluke. Kao pozitivan primjer istaknuo je da pri Savezu slijepih Srbije je knjižnica koja je najveća u regiji a financira je Ministarstvo kulture.
“Naše knjige prilagođene slijepima šaljemo i na druge kontinente, a imamo korisnike i u Hrvatskoj”, istaknuo je Stošić.
