Moderno društvo suočeno je sa značajnim demografskim promjenama, padom nataliteta i povećanjem broja osoba starije životne dobi. Starenje populacije, položaj starih ljudi u društvu, kvaliteta života u starijoj dobi i trendovi u politici skrbi za starije predstavljaju značajne izazove. Kako bi se starijim osobama osigurala sveobuhvatna zaštita i dostojanstveno starenje nužno je jačanje integriranog pristup i međuresorne suradnje, osobito između sustava socijalne skrbi i zdravstva.
U organizaciji Udruge “starKA”, danas je u Zagrebu pod pokroviteljstvom Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike održan stručni skup za pružatelje socijalnih usluga za starije osobe na kojem se je govorilo o potrebama za razvojem usluga za starije osobe, osiguranjem mreže podrške, razvojem mreže institucionalne skrbi, osiguranjem dovoljnog broja smještajnih kapaciteta.
U prigodnom govoru predsjednica Udruge, Sabina Angelina Latin, rekla je kako je cilj skupa upoznati i informirati pružatelje usluga o novinama u Zakonu o socijalnoj skrbi i Pravilniku o mjerilima za pružanje socijalnih usluga. Također, želi se pokrenuti umrežavanje i povezivanje svih dionika uključenih u socijalnu skrb osoba starije životne dobi.
“Vjerujemo da imamo kvalitetan Zakon, ali su potrebne neke izmjene i dopune. Potrebna nam je također sinergija iskustva i znanja jer sam zakon i pravilnik ne znače ništa”, tvrdi Latin.
Što se tiče izmjena u novom Zakonu o socijalnoj skrbi, Latin je navela kako Udruga “starKA” predlaže povećanje smještajnih kapaciteta u privatnim domovima s 20 na 30 korisnika. Zalaže se za rješavanje problema dugogodišnjeg čekanja na smještaj u državnim domovima, te predlaže da se redefinira cijena koštanja tih domova.
“Svi plaćaju istu cijenu za istu uslugu, odnosno osobe s 2 tisuće kuna i one s 8 tisuća kuna mirovine. Jednak dio javnog novca izdvajamo za one koji imaju visoka i one s malim primanjima. To treba promijeniti jer se ne radi o solidarnosti kojoj se teži”, rekla je Latin.
Upozorila je da u Hrvatskoj još uvijek nije dovoljno razvijena mreža usluga za starije osobe, nema dovoljno smještajnih kapaciteta, mnoge izvan instucionalne usluge nisu dostupne u svim područjima. Naglasila je da u Hrvatskoj usluge nude i ilegalni pružatelji koji nemaju licencu za to.
“Udruga starKa je prije više od godinu dana pokrenula kampanju informiranja javnosti o tom problemu. Javnost treba potaknuti da prijave ukoliko imaju saznanja o ilegalnom smještaju starijih osoba, a sva dalje ovisi o institucijama”, kazala je Latin.
Naglasila je da je mnogo ilegalnih pružatelja usluga, ali su novim zakonom o socijalnoj skrbi drastično povećane kazne što može neke i odvratiti da se bave time. Apelirala je na građane da prilikom smještaja svojih starijih članova obitelji informiraju se o tome je li neki dom registriran te da obavezno s domom potpišu ugovor.
Ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić je istaknuo kako resorno ministarstvo zanima mišljenje pružatelja socijalnih usluga i u komunikaciji je s njima. Naglasio je kako ministarstvo ima informacije da diljem Hrvatske postoje duge liste čekanja na domove. Stoga se osmislilo projekt “Zaželi” putem kojeg teže zapošljive žene pružaju socijalnu uslugu pomoći u kući, a uskoro će objaviti i javni poziv za osnivače ustanova kojim će se kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti osigurati sredstva za izgradnju novih domova za starije osobe koji će prvenstveno pružati izvan institucijske usluge, dok za najteže skupine starijih osoba i usluge smještaja.
Ministar se osvrnuo i na ilegalne pružatelje socijalnih usluga za starije osobe te je istaknuo kako je prošle godine bilo 50-ak takvih pružatelja usluge, a sada je njih oko dvadeset, što smatra da inspekcija ministarstva na terenu dobro odrađuje svoj posao. Pohvalio je i novi Zakon o socijalnoj skrbi.
“Krenut će se s potpunom reformom. Od postojećih 82 centra za socijalnu skrb formiramo tri nove ustanove, Zavod za socijalni rad, Obiteljski centar i Akademiju socijalne skrbi koja mora jačati sve dionike u tom sustavu. Stvaramo značajne institucije i to mora doprinijeti poboljšanju svih socijalnih usluga”, rekao je ministar Piletić.
Saborska zastupnica Nada Murganić smatra kako je potrebno organizirati kvalitetne različite vrste usluga za starije, a da bi se zadovoljile potrebe korisnike potrebno je umrežavanje svih dionika.
Život u trećoj dobi je složen i zahtjevan, ne radi se samo o smještaju osoba, njihovom liječenju, nego o različitim sadržajima i novoj kvaliteti života koja je primjerena ovoj dobi”, rekla je Murganić.
U svom izlaganju pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter osvrnula se na zaštitu prava starijih osoba. Naglasila je da se njezin Ured bavi zaštitom prava tih osoba u raznim područjima života. Radi se primjerice o pravima vezano za zapošljavanje osoba starijih od 65 godina, zdravstvene zaštite, palijativne skrbi, te o pravama vezano za dugotrajnu skrb starijih osoba.
“Za razliku od drugih društvenih skupina starije osobe kad je riječ o pravima nema svoju međunarodnu konvenciju. O tome se tek razmatra na globalnoj razini”, rekla je Šimonović Eniwalter.
