Civilno društvo jedno je od stupova demokracije. Za razvoj takvog društva važno je poticajno okruženje. No, Hrvatska već sedam godina nema Nacionalnu strategiju stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva. Postojeća Nacionalna strategija istekla je 2016. godine, te je u izradi novi strateški okvir.
Predstavnici organizacija civilnog društva danas su u Zagrebu na okruglom stolu o Nacionalnom planu za stvaranje poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva razgovarali o tome zašto Hrvatska još uvijek nema Nacionalni plan, koje ciljeve i mjere bi trebao sadržavati, koja su očekivanja civilnog društva, a koja nadležnih institucija. Okrugli stol su organizirali Centar za mirovne studije, GONG, Institut za političku ekologiju, Klubtura, Kuća ljudskih prava, Mreža mladih Hrvatske, RODA, Savez za autizam Hrvatske i Zelena akcija.
Ravnateljica ureda za udruge Vlade RH Helena Beus je istaknula kako je došlo do određenih objektivnih zastoja u izradi strateškog dokumenta za civilno društvo. No, donesen je novi Zakon o strateškom planiranju prema kojem se dokument mora uskladiti, a održano je ove godine i nekoliko sastanaka Radne skupine koja radi na njegovoj izradi. Beus je pozvala predstavnike organizacija civilnog društva da sljedeći tjedan aktivno sudjeluju na sastanku podskupina na kojem će biti izneseni prijedlozi s trodnevnog sastanka Radne skupine, koji je održan početkom listopada u Zadru.
“Prema hodogramu aktivnosti koji je predstavljen u Zadru, plan je da se strateški dokument donese u svibnju 2024. godine”, istaknula je Beus.
Predstojnik Ureda potpredsjednice Vlade Nemanja Relić je istaknuo da je Vlada u veljači prošle godine donijela odluku o pokretanju izrade Nacionalnog plana čime je, kako je rekao, od strane Vlade dio obveze ispunjen, a sada je na nadležnom tijelu da se taj dokument donese. Naglasio je da ohrabruje činjenica da se intenzivnije počelo raditi na dokumentu te se očekuje da će se i donijeti u predviđenom roku.
“Vrlo je važno da se dokument donese, da bude aktualan, jasno definiran s aktivnostima i ciljevima, te da bude provediv. To je ono što je Vlada u postupku izrade i definirala”, kazao je Relić.
Zamjenica pučke pravobraniteljice Tatjana Vlašić je istaknula da su organizacije civilnog društva bitan partner za promociju ostvarivanja ljudskih prava građana u Hrvatskoj. No, sigurno okruženje za njihovo djelovanje se smanjuje i na razini Europske unije.
Vlašić je spomenula istraživanje Europske unije o tome koliko nevladine organizacije mogu raditi bez pritiska vlasti. Prikupljeni podaci u istraživanju pokazuju da u Hrvatskoj 31 posto nevladinih organizacija nikada ili rijetko, a 33 posto ponekad rade bez pritiska vlasti. Što se tiče donošenja Nacionalnog plana, Vlašić je istaknula kako se Ured pučke pravobraniteljice godinama zalaže za donošenje ovoga dokumenta. Također, važan dokument za prepoznavanje i vrjednovanje rada organizacija civilnog društva treba biti Nacionalni program zaštite i promicanja ljudskih prava.
“Činjenica je da je Hrvatska nekada bila primjer dobre prakse u kontekstu suradnje javnog sektora i organizacija civilnog društva. U zadnje vrijeme ta suradnja je otežana. Tako da je i Nacionalni plan važan dokument da prepozna organizacije civilnog društva i njihov doprinos te važnost suradnje javne uprave s organizacijama civilnog društva. Stoga se nadamo se da će dokument uključivati jasne aktivnosti”, rekla je Vlašić.
Članica Savjeta za razvoj civilnog društva Željka Ljeljak-Gracin iz Zelene akcije smatra da to što Hrvatska nema strateški dokument za civilno društvo pokazuje da ne postoji poticajno okruženje za razvoj tog društva.
“Već 2016. godine smo daleko došli do toga da imamo na vrijeme usvojen dokument. Organizirane su javne rasprave organizacija civilnog društva i tijela državne uprave. Puno je novaca poreznih obveznika uloženo u proces izrade Nacionalnog plana, a vidimo da smo još uvijek na početku”, rekla je Ljeljak-Gracin.
Naglasila je da ne vjeruje da će taj dokument biti donesen 2024. godine jer se već prije govorilo o datumima njegovog donošenja. Također sumnja da će taj dokument biti konkretan i provediv.
“Ne vjerujem da će dokument stvoriti dojam da je okrenuta neka nova stranica Vlade te da su organizacije civilnog društva bitne i da se ponovno stvara poticajno okruženje za razvoj civilnog društva”, ustvrdila je Ljeljak-Gracin.
Zamjenica člana Savjeta za razvoj civilnog društva Sara Lalić iz Centra za mirovne studije je istaknula da javne politike trebaju služiti tome da vladajući prepoznaju vitalne interese ili probleme društva, a onda da se kroz nacionalne strategije definiraju ciljevi te mjere i aktivnosti.
Ustvrdila je da se u civilnom društvu vrlo često inoviraju neki pristupi i rješenja, odnosno dolazi do okupljanja zajednice. No u Hrvatskoj se civilno društvo nedovoljno razvija.
Lalić je spomenula istraživanje Centra za mirovne studije koje je pokazalo da danas civilno društvo u Hrvatskoj ima ogromne probleme u načinu financiranja, načinu njegovog tretiranja, odnosno koliko civilno društvo može sudjelovati u procesima donošenja odluka.
“Za Program učinkoviti ljudski potencijali koji definira na koji način će se trošiti jedan dio europskih sredstava u ovoj perspektivi savjetovanje je trajalo 15 dana, a predstavnici organizacija civilnog društva su prekasno uključeni. Formalno kao predstavnici civilnog društva sudjelujemo u procesima, ali realno naši komentari ne ulaze u nove zakone i dokumente”, rekla je Lalić.
Smatra da bi Nacionalni plan za stvaranje poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva trebao razmatrati osnovne probleme s kojima se civilno društvo susreće te na koji bi se način moglo doći do toga da se civilno društvo razvija.
