Prema novom Zakonu o trgovini koji će, ako se usvoji, stupiti na snagu 1. srpnja. Trgovine nedjeljom neće raditi, a trgovci mogu odabrati 16 nedjelja u godini koje će biti radne. Nedjeljom i blagdanom neće raditi niti pekare, dok će kiosci nedjeljom raditi od 7 do 13 sati. O konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o trgovini ovaj tjedan će se u Hrvatskom saboru raspravljati u drugom čitanju.
Novi Zakon o trgovini bio je tema i okruglog stola “Slobodna nedjelja i dostojanstveno radno vrijeme”, koji je danas u Hrvatskom saboru organizirala zastupnica Marijana Petir. U uvodnom govoru je podsjetila da je nedavno obilježen Europski dan slobodne nedjelje.
Zajednički dan odmora tijekom tjedna preduvjet je za zdravu ravnotežu između posla i privatnog života te za oporavak od svakodnevnog stresa .Cilj ovog okruglog stola je skrenuti pažnju na činjenicu da u Hrvatskoj trgovine mogu raditi 365 dana u godini i 24 sata na dan. Takvo stanje nije u skladu s međunarodnim propisima niti s ustavnim vrednotama koje radnicima garantiraju pravo na tjedni odmor i koje Hrvatsku definiraju kao socijalnu državu”, rekla je Petir.
Navela je da je s Hrvatskim Caritasom, Franjevačkim institutom za kulturu mira i sindikatima dva puta inicirala izmjene i dopune Zakona o trgovini te su usvojene oba puta u Hrvatskom saboru, ali Ustavni sud ih je stavio izvan snage zbog prigovora trgovačkih lanaca.
U međuvremenu je Petir pokrenula dijalog s zainteresiranim stranama kako bi se približili različiti stavovi i našlo trajno rješenje za pitanje koje je, kako je rekla, po mišljenju većine civilizacijsko pitanje. Petir je istaknula da i u većini zapadnih zemalja trgovine ne rade nedjeljom.
“U sektoru trgovine većinu zaposlenih čine žene koje rade neprekinuto i po nekoliko tjedana, bez dana odmora za plaće koje su prema podacima Fine manje od prosjeka plaća hrvatskih poduzetnika. Ove žene su gurnute na marginu, od njih se traži da su stalno na raspolaganju i ne daje im se mogućnost izbora, a nemaju moć da se izbore za sebe, nemaju čak niti granski kolektivni ugovor oko kojeg se pregovara punih 14 godina”, navela je Petir.
Naglasila je da je nedjelja dan za obitelj, a jednako misli, kako je rekla, i 80 posto građana koji su ispitani u istraživanju.
Ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović sudionicima okruglog stola je predstavio izmjene i dopune Zakona o trgovini. Naglasio je da je preko vikenda bio u Njemačkoj, gdje trgovine ne rade, a neradna nedjelja je u toj zemlji uvedena i u Ustav.
“Pitanje osiguranja slobodne nedjelje za zaposlene u trgovini je civilizacijski doseg te čini pozitivan korak prema pronalaženju trajnog rješenja u regulaciji radnog vremena u djelatnosti trgovine kako bi se pronašao potreban balans za funkcioniranje zaposlenika i poslodavaca”, ustvrdio je ministar Filipović.
Naveo je da od ukupno 118 tisuća zaposlenih u maloprodaji 86 tisuća čine žene. Naglasio je da radnice zaposlene u trgovini iskazale su potrebu da zakonodavac prilikom definiranja odredbi o radnom vremenu u trgovini uzme u obzir da nedjelja bude određena kao neradni dan s obzirom da je to dan u tjednu koji mogu provesti s svojom obitelji.
“Izmjenama i dopunama Zakona o trgovini utvrđuje se temeljno pravo na tjedni odmor te se rješava pitanje balansa između privatnog i poslovnog života što se upravo kroz ispitivanje javnog mijenja pokazalo kao nešto što je važno za hrvatske građane. To pokazuju rezultati istraživanja koje smo proveli za 2022. godinu, skoro dvije trećine ispitanih opisuje rad nedjeljom kao nešto što treba regulirati da ljudi mogu taj dan provesti s svojom obitelji. Većina građana u okviru tog istraživanja opisuje rad nedjeljom kao disfunkcionalnu društvenu pojavu”, rekao je ministar Filipović.
Naglasio je kako se izmjenama i dopunama Zakona o trgovini radi veliki iskorak te je uvjeren da će se postići jedan opće društveni konsenzus.
“Važno je omogućiti svima posebno onima koji rade u trgovini da provedu nedjelju s svojom obitelji”, poručio je ministar Filipović.
Vlasnik trgovačkog lanca “KTC”, Ivan Katavić, istaknuo je kako taj trgovački lanac već tri godine ne radi nedjeljom te zbog neradne nedjelje nije otpušten niti jedan zaposlenik niti su smanjivane njihove plaće već su povećane. Naglasio je da su i građani pozitivno reagirali, a podršku trgovačkom lancu da ne radi nedjeljom su dali i mnogi gospodarstvenici. Katavić je rekao da su izmjene i dopune Zakona o trgovini povijesna odluka Vlade te je uvjeren da će se se novi Zakon o trgovini u Saboru usvojiti.
“Uvjeravam kolege iz branše da neće imati problema u poslovanju, ako su, a vjerujem dobro radili, njihovi kupci će to cijeniti”, tvrdi Katavić.
Predsjednica Sindikata trgovine Hrvatske, Zlatica Štulić, istaknula je da se sindikat već dugi niz godina zalaže za regulaciju radnog vremena u trgovini.
“Želimo da nedjelje budu neradne, da se radnice koje su najvećim dijelom u maloprodaji mogu odmoriti i pripremiti za sljedeći tjedan. Također ističemo važnost blagdana, sada prvi put imamo situaciju da se na blagdane ne radi, do sada je bilo tri blagdana kada se nije radilo, a sve ostale blagdane se je radilo zbog čega su zaposlenici bili nezadovoljni i frustrirani”, rekla je Štulić.
Naglasila je kako će neradna nedjelja i blagdani omogućiti zaposlenicima da mogu planirati svoje vrijeme s obitelji i prijateljima te više neće biti isključeni iz društvenog života. Spomenula je i da to podržava dosta poslodavaca jer smatraju da će se tako omogućiti kvalitetna raspodjela rada. No drugačije mišljenje imaju u Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP).
Direktorica HUP-a Irena Weber je istaknula kako HUP smatra da je bolje da bude što manjeg rigidnog i čvrstog reguliranja od strane države.
“Smatramo da bi kvalitetnija opcija bila ostaviti rad nedjeljom na odabir poslodavcima uz poštivanje svih obaveza i uz uvjet adekvatnog plaćanja radnika”, rekla je Weber.
Naglasila je da je Hrvatska turistička zemlja i ograničavanje rada nedjeljom u trgovačkom sektoru na svega 16 nedjelja značilo bi da u mnogim malim turističkim mjestima, po otocima tijekom zime, te prije Božića i Uskrsa stanovnici neće imati niti jednu otvorenu trgovinu. Također slična situacija će biti u Slavoniji, Lici, odnosno u svim manjim razvijenim područjima, gdje često građani imaju samo jednu trgovinu u manjem formatu. Weber je rekla da o tome treba ozbiljno razmisliti.
“Ovaj zakon se odnosi samo na trgovački sektor. U Hrvatskoj mnogi, više od milijun ljudi radi nedjeljom. Nedjeljom rade medicinske sestre, liječnici, farmaceuti, vatrogasci, policajci, novinari, konobari… Treba promisliti kako će se ovaj Zakon primijeniti i kako će donijeti koristi građanima i samim zaposlenicima sektora trgovine”, istaknula je Weber.
Navela je da HUP predlaže da se blago poveća radni broj nedjelja jer primjerice u predsezoni i podsezoni neće biti otvoren niti jedan dućan, osobito u malim turističkim središtima.
“Moguće je omogućiti lokalnim sredinama da samostalno odlučuju o radu trgovina nedjeljom, ali vodeći računa o potrebama turizma i nedostatku drugih sadržaja u malim mjestima. Apsolutno treba odrediti da radnik mora imati dvije neradne nedjelje u mjesecu što smo se i dogovorili s sindikatima trgovine u okviru kolektivnog sporazuma”, izjavila je Weber.
Spomenula je da milijun ljudi radi barem jednu nedjelju mjesečno u gotovo svim sektorima, a najmanje u javnim službama i obrazovanju.
“Svim poduzetnicima bi trebao biti osiguran jednak pravni položaj na tržištu, a ovom odlukom o ograničavanju rada nedjeljom postavlja se značajna količina izuzetaka na koje se zapravo zabrana rada nedjeljom ne primjenjuje, primjerice prodajne objekte koji su sastavni dio autobusnih i željezničkih kolodvora, zračnih trajektnih luka, benzinskih postaja. Time se određeni poduzetnici dovode u neravnopravni položaj”, tvrdi Weber.
Spomenula je kako su više puta iz HUP-a upozoravali da će zatvaranje trgovina negativno utjecati na zapošljavanje i rast BDP-a. Navela je da prema nekim procjenama ekonomskog stručnjaka Vuka Vukovića, pad BDP-a kao posljedica izmjena Zakona o trgovinama mogao bit doseći nešto manje od 1 posto uz smanjenje broja zaposlenih. Weber je istaknula kako se nada da se to ipak neće dogoditi.
