Povodom 75. obljetnice Svjetske zdravstvene organizacije i Svjetskog dana zdravlja, danas je u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova održan stručan skup “Stvaranje Svjetske zdravstvene organizacije – javnozdravstvena diplomacija Andrija Štampar”. Skup su organizirali Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, Ministarstvo zdravstva, Škola narodnog zdravlja “Andrija Štampar” – Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.
U prigodnom govoru ravnateljica Škole narodnog zdravlja “Andrija Štampar”, prof.dr.sc Mirjana Kujundžić Tiljak, izrazila je zadovoljstvo što se u kući hrvatske diplomacije govori o Andriji Štamparu i njegovoj iznimnoj ulozi u stvaranju Svjetske zdravstvene organizacije, o njegovoj javnozdravstvenoj diplomaciji.
“Doktor Andrija Štampar bio je čovjek kojim se mi, Hrvati i Hrvatska možemo i trebamo ponositi. Davno je spoznao koliko je zdravlje globalni interes koji se ne može adresirati samo lokalno. Bio je jedan od idejnih pokretača i utemeljitelja Svjetske zdravstvene organizacije te uspostavljanja suvremenoga globalnoga javnog zdravstva. Od svoje mladosti širio je socijalno-medicinske ideje koje su liječnike isticale kao dionike, ne samo medicinskih, nego društvenih i gospodarskih reformi na lokalnoj i međunarodnoj razini”, rekla Kujundžić Tiljak.
Naglasila je kako je Štamparova humanistička orijentacija imala presudan utjecaja jer je promijenila fokus s pojedinca na opću i globalnu zajednicu. Dr. Štampar je tvorac definicije zdravlja koju Svjetska zdravstvena organizacija koristi i danas. Naglašavao je važnost zdravlja kao temeljnog ljudskog prava, te se zalagao za ideju zdravlje za sve koja ostaje i danas vodeće načelo Svjetske zdravstvene organizacije.
“Upravo je geslo Zdravlje za sve i tema ovogodišnjeg Svjetskog dana zdravlja koji se u spomen početka djelovanja Svjetske zdravstvene organizacije u cijelom svijetu slavi 7. travnja”, rekla je prof.dr.sc Kujundžić Tiljak.
Navela je da od svog osnutka do danas Svjetska zdravstvena organizacija ima ključnu ulogu u unaprjeđenju globalne zdravstvene diplomacije. Lider je u postavljanju globalnih zdravstvenih prioriteta i promicanju međunarodne suradnje, pogotovo tijekom rješavanja hitnih zdravstvenih izazova.
“U odgovoru na globalnu pandemiju Covid-19 Svjetska zdravstvena organizacija imala je ključnu ulogu koordinirajući praćenje širenja bolesti, razvijajući smjernice za prevenciju i liječenje, te olakšavajući pravednu distribuciju cjepiva i drugih osnovnih potrepština”, rekla je prof.dr.sc Kujundžić Tiljak.
Naglasila je da je 75. obljetnica Svjetske zdravstvene organizacije prilika da se osvrnemo na uspjehe javnog zdravstva koji su poboljšali kvalitetu života te mogu služiti kao poticaj za buduće djelovanje i rješavanje svih novih zdravstvenih izazova.
Dekan Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu prof.dr.sc Slavko Orešković je rekao da je Svjetska zdravstvena organizacija svojim aktivnostima spasila milijune ljudskih života i danas djeluje na svim područjima, pogotovo tamo gdje je zdravstvena skrb nedostupna.
“Posebno mi je drago što je bivši dekan Medicinskog fakulteta, bivši rektor Sveučilišta u Zagrebu i član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti profesor Andrija Štampar jedan od utemeljitelja te organizacije. Bio je vizionar koji je vidio kako treba pristupiti, ne da pacijent dolazi liječniku, nego liječnik treba otići u sredine u kojima je zdravstvena skrb najpotrebnija. Ovih njegovih postulata i danas se držimo”, rekao je Orešković.
Naglasio je kako se tradicija koju njeguje Medicinski fakultet najbolje vidi kroz Školu narodnog zdravlja “Andrija Štampar”. Radi se o aktivnostima koje je Andrija Štampar utemeljio, od socijalne medicine, javnog zdravstva, organizacije zdravstvene zaštite, znanstvenog menadžmenta koji se razvija, ekologije, epidemiologije.
“Koliko je Škola narodnog zdravlja Andrija Štampar vrijedna vidi se po svim njezinim aktivnostima. Odradila je veliki posao kada se je pojavila pandemija Covid-19. Studenti i nastavnici su u Školi narodnog zdravlja cijepili preko 50 tisuća ljudi. Mislim da budućnost Medicinskog fakulteta i njezine sastavnice Škole narodnog zdravlja je neupitna, jer imamo vrhunske ljude koji su nastavili tradiciju”, istaknuo je Orešković.
U ime Ministarstva zdravstva nazočnima se obratila državna tajnica prim.dr.sc Marija Bubaš, koja je rekla kako je dr. Andrija Štampar uvijek naglašavao da je zdravlje prvo.
“U njegov slogan su utkane i naše reformske mjere, stavlja se na prvo mjesto zdravlje i pacijent. To nam mora biti u fokusu”, rekla je Bubaš.
Podsjetila je da je Hrvatska postala članicom Svjetske zdravstvene organizacije u lipnju 1992. godine, a intenzivna suradnja postoji od samog početka ove organizacije.
“Veza između Svjetske zdravstvene organizacije i Ministarstva zdravstva je i danas jednako intenzivna i produktivna. Neka od ključnih područja rada Svjetske zdravstvene organizacije su jačanje zdravstvenih sustava i javno zdravstvo, kronične nezarazne bolesti, primicanje zdravlja i zdravih stilova života što je ujedno i dio zdravstvene reforme, zarazne bolesti, zdravstvena sigurnost i utjecaj okoliša na zdravlje. To su ujedno i naše reformske odrednice kako bi smo učinili nužan zaokret upravo prema prevenciji, kako nismo osnažili naš zdravstveni sustav i poboljšali sliku zdravlja nacije”, rekla je Bubaš.
Naglasila je da se zdravlje pokazalo kao poticajan i strateški nositelj vanjske politike Europske unije, a što je postalo posebno vidljivo tijekom pandemije Covid-19.
“Sve smjernice o pripravnosti, spremnosti i reakcijama na Covid-19 dala je Svjetska zdravstvena organizacija koje smo promptno i transparentno slijedili na svim stručnim, državnim i društvenim razinama. Upravo pandemija je otkrila dubinu globalnih međuovisnosti za nacionalnu otpornost, zdravstvenu sigurnost i dobrobit svih zemalja”, rekla je primarius. Zaključila je da uspješnost globalne zdravstvene diplomacije očituje se ne samo u boljem zdravlju, već i u boljoj globalnoj solidarnosti i većem stupnju pravednosti.
Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman je istaknuo da se je svijet suočio s pandemijom Covid-19 koja je puno više od zdravstvene krize i koja je pokazala potrebu za davanje odgovora ne samo vlada, nego i društava u cjelini.
“Pandemija je uzrokom tektonskih poremećaja u području zdravstvenih sustava, gospodarstava i društava diljem svijeta”, ustvrdio je ministar Grlić Radman.
Naglasio je da posljedice pandemije imaju negativan učinak na napredak u području ostvarivanja ciljeva održivog razvoja koje su 2015. usvojile sve države UN-a kao univerzalni poziv na zajedničku akciju s ciljem iskorjenjivanja siromaštva, zaštite planete Zemlje, te osiguranje mira i prosperiteta za sve ljude do 2030.
“Pandemija je ukazala na potrebu izgradnje snažnije, inkluzivnije globalne zdravstvene arhitekture s ciljem ublažavanja zdravstvene i socijalne štete od trenutnih izazova te pripreme za sljedeću moguću globalnu prijetnju”, kazao je ministar Grlić Radman.
Naglasio je da Hrvatska u potpunosti podržava vodeću i središnju ulogu Svjetske zdravstvene organizacije koja predvodi globalne napore u borbi protiv virusa Covid-19 kao i njezinu ulogu u središtu nove globalne zdravstvene arhitekture.
Nakon uvodnih govora održan je stručan skup na kojem su sudjelovali akademik Zvonko Kusić, posebni savjetnik Predsjednika Vlade za društvena pitanja, prof.dr.sc Stjepan Orešković, pročelnik Katedre za medicinsku sociologiju i ekonomiku zdravstva Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, prim.dr.sc Iva Pejnović Franelić, voditeljica Ureda Svjetske zdravstvene organizacije u Hrvatskoj i prof.dr.sc Mate Granić, posebni savjetnik Predsjednika Vlade za vanjsku politiku. Panelisti su se osvrnuli na stvaranje Svjetske zdravstvene organizacije, te njezinu povijesnu i suvremenu ulogu iz perspektive prethodnih uspjeha javnog zdravstva koji su poboljšali kvalitetu života, ali su istaknuti i suvremeni izazovi za globalno zdravlje.
