Povodom Međunarodnog dana osoba s invaliditetom, Udruga osoba s amputacijom udova Grada Zagreba i Zagrebačke županije danas je u Klinici za reumatske bolesti i rehabilitaciju – KBC Zagreb organizirala stručni skup pod nazivom ‘Inovacije u protetici i rehabilitaciji. Vrijeme je za novi korak’. Radi se o šestom po redu stručnom skupu kojim se želi javnosti ukazati na važnost osiguranja optimalnih ortopedskih pomagala za osobe s amputacijom.
Na skupu su članovima Udruge i stručnoj javnosti prezentirani noviteti u rehabilitaciji i protetici, te je ukazano na kvalitetu života osoba s amputacijama. Također je predstavljeno što je Udruga osoba s amputacijom udova Grada Zagreba i Zagrebačke županije postigla na osuvremenjivanju Popisa ortopedskih pomagala.
Naime, Udruga već više od deset godina zagovara da se izmijeni lista ortopedskih pomagala, da se na nju stave suvremena pomagala u skladu s tehnološkim napretkom. Zbog zanemarivanja osoba s amputacijom kao najranjivijih članova društva Udruga je 25. kolovoza 2023. pokrenula kampanju Vrijeme je za novi korak, koja je trajala do 16. rujna.
Predsjednica Udruge osoba s amputacijom udova Grada Zagreba i Zagrebačke županije, Ana Sršen, rekla je da se osobe s amputacijama u Hrvatskoj opskrbljuju zastarjelim pomagalima, zbog čega se ne mogu uključiti u normalan život.
“Umjesto da budu aktivni članovi društva, s takvim pomagalima postaju socijalni slučajevi. Vrijeme je da se to promijeni. Sve zemlje koje su potpisnice Konvencije o pravima osoba s invaliditetom obvezale su se da će lista ortopedskih pomagala osiguravajućih društava biti u skladu s tehnološkim napretkom, a u svrhu da se osobe s amputacijama mogu normalno uključiti u zajednicu”, istaknula je Sršen.
Naglasila je da u Hrvatskoj živi više od pola milijuna osoba s invaliditetom, od toga prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo su 1 posto osobe s amputacijama. Najveći broj osoba s amputacijom je u životnoj dobi starijoj od 60 godina, a najčešći uzrok amputacija je šećerna bolest, određeni broj amputacija je i zbog prometnih nesreća, te zbog različitih tumora.
“Veliki je prostor za edukaciju o zdravom načinu života kako bi se prevenirale amputacije. U Hrvatskoj još uvijek imamo veliki postotak amputacija u odnosu na broj stanovnika i vjerujem da edukacija može smanjiti broj ljudi s amputacijama”, rekla je Sršen.
Naglasila je kako su ljudi s amputacijama integrirani u društvo ovisno koliko je kvalitetno njihovo pomagalo. Spomenula da je Udruga je provela istraživanje na 130 osoba s amputacijom u Hrvatskoj, a koje je pokazalo da osobe koje aktivno sudjeluju u životu, koje su zaposlene da bi funkcionirale normalno, moraju vlastitim sredstvima plaćati ortopedska pomagala što je, kako je rekla, nedopustivo.
“Ljudi čak podižu kredite da bi otplatili svoje ortopedsko pomagalo. Opskrba ortopedskim pomagalima u zemljama u okruženju i europskim zemljama, ali i onim zemljama koje nisu članice Europske unije je na većem standardu nego u Hrvatskoj. Stoga tražimo žurno poduzimanje mjera od strane Ministarstva zdravstva i HZZO-a kako bi se suvremena pomagala stavila na listu. Posebno su ugrožena djeca, pomagala koja trenutno dobivaju su daleko lošije tehnološke kvalitete od onih pomagala primjerice u Sloveniji”, istaknula je Sršen.
Pročelnik Zavoda za protetičke rehabilitacije Klinike za reumatske bolesti i rehabilitaciju – KBC Zagreb, dr. Neven Ištvanović, istaknuo je veliki napredak tehnologije vezano i za protetiku.
“Intencija je da se promjenom zastarjelog Pravilnika napravi kvalitetan administrativni okvir koji će dovesti do pozitivnog domino efekta i mobilizirati kiruršku struku za kvalitetnu rekonstrukcijsku amputacijsku kirurgiju, koja je preduvjet za aplikaciju modernih bioničkih protetičkih pomagala, a nakon toga treba slijediti rehabilitacija”, rekao je dr. Ištvanović.
Stručna suradnica u Udruzi osoba s amputacijom udova Grada Zagreba i Zagrebačke županije, Morena Mitak, osvrnula se na kampanju Vrijeme je za novi korak. Naglasila je da je kampanja nastala kao odgovor na sustavno ignoriranje, prvenstvo Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje da se omogući osobama s amputacijama Popis suvremenih pomagala.
“Dugo smo komunicirali s Ministarstvom zdravstva i HZZO-om vezano za osuvremenjivanje tog popisa. Stalno su nam nešto obećavali, ali se ništa nije napravilo. Na trenutnom popisu su drvena stopala stara preko 40 godina, i zapravo su to muzejski primjerci. Po opskrbi protetičkim pomagalima ne samo da smo na zadnjem mjestu u Europskoj uniji, nego su nas pretekle Srbija i Makedonija, što je alarmantna činjenica. Imali smo više sastanaka s Ministarstvom zdravstva i s HZZO-om, a primio nas je i predsjednik Republike Zoran Milanović. Shvatili smo da u biti odgovora nema. Pokrenuli smo kampanju Vrijeme je za novi korak te smo kroz društvene medije pokušali utjecati na svijest šire javnosti o tome koje su potrebe osoba s amputacijama, kako nedostojno žive i kako Republika Hrvatska tako krši Konvenciju o pravima osoba s invaliditetom jer jedno od osnovnih ljudskih prava je da osobe koje su najranjivija skupina društva na pravi način uključe u društvo”, kazala je Mitak.
Psihologinja Anita Lauri Korajlija je predstavila rezultate ankete ‘Kvaliteta života osoba s amputacijom donjih udova u Republici Hrvatskoj’. Anketu je provela Udruga osoba s amputacijom udova Grada Zagreba i Zagrebačke županije, a uključene su i zdravstvene ustanove. Anketa je još uvijek otvorena i osobe s amputacijom mogu podijeliti svoju percepciju kako žive s amputacijom.
“Anketa je vrlo jasno pokazala da osobe s amputacijom u Republici Hrvatskoj imaju nižu kvalitetu života nego osobe koje nemaju amputaciju i pokazala je da se između ostalog osnovni razlozi za nižu kvalitetu života mogu pronaći u kvaliteti protetičke opskrbe, odnosno kakve proteze imaju. Rezultati su pokazali da ljudi što imaju bolje proteze, koje su nažalost morali sami platiti, imaju bolju kvalitetu života. Istraživanje je pokazalo da ljudi koji imaju proteze koje im je omogućio HZZO se zapravo malo kreću, najčešće se kreću unutar svog doma i uskoga kruga oko kuće, za razliku od osoba koji imaju proteze koje su sami nadoplatili. Strah od padova i poskliznuća je puno izraženiji kod onih koji imaju proteze preko HZZO-a, za razliku od onih koji su nadoplatili proteze. Ispitivali smo koliko su osobe prilagođene na protezu, na socijalni život nakon amputacije i svi pokazatelji jasno pokazuju da ono što se nudi u standardu HZZO-a ne omogućuje dostojanstven i kvalitetan život”, istaknula je Lauri-Korajlija.
Jedan od osoba s amputacijom donjih udova je 41-godišnji Željko Kovač.
Zbog sarkoma je imao dva amputacijska zahvata na desnoj nozi, prva amputacija je izvršena u kolovozu 2021., a druga u lipnju 2022. godine.
“Nakon prve amputacije bio sam na rehabilitaciji i koristio sam protezu tri mjeseca, ali se bolest vratila i morao sam ići na potpunu amputaciju noge. Teško mi je, ali s amputacijom mogu nekako živjeti, teže mi je što se borim s zloćudnom bolešću koja se nije nažalost povukla. Unatoč bolesti pokušavam ostati pozitivan. Već sam dvije godine na bolovanju i živim od kemoterapije do kemoterapije. Srećom imam podršku obitelji, imam suprugu i malo dijete”, ispričao je za Medias gospodin Željko.
