Građani okupljeni oko inicijative ‘Spasimo Kozjak i Kaštela’ i stranka Javno Dobro mjesecima ukazuju na brojne nepravilnosti oko projekta izgradnje tunela Kozjak i spojne ceste Vučevica, među ostalim i na sumnjive dozvole, tražeći reviziju radova s južne strane Kozjaka i reviziju cijelog projekta Vućevica – tunel Kozjak – čvor na DC8 – most – trajektna luka Split.
Mišljenja su da je cijeli projekt izgubio sve značajke strateškog jer, kako tvrde, izostankom mosta i trajektne luke te gradnjom trase prema zapadu (Trogiru) duž cijelog kaštelanskog polja to više nije novi ulazak u Split, nego u Kaštela.
‘Ne postoji pravni interes’
Zahtijevaju zaustavljanje radova zbog nezakonitih radnji, odnosno nesređene i nevažeće dokumentacije i netransparentnosti cijelog procesa.
“Činjenica da postoji samo jedna lokacijska dozvola i u njoj nije napravljena parcelacija cijele trase, odnosno koridora s objedinjenim česticama za sve tri etape za izdanu lokacijsku dozvolu. Ne zna se ni ukupan iznos za izvlaštenje jer se isti temelji na procjenama koje se rade nakon što se vidi koliko čestica i u kojoj površini treba izvlastiti, a stoga nisu osigurana ni sredstva za izvlaštenja. Dakle, ne postoji pravni interes, kao što to navodi i katastar u Sućurcu”, rekao je član Vijeća stranke Javno Dobro, Željan Jurlin, na prosvjedu održanom 24. studenoga u Kaštel Kambelovcu.
“Na teren je izašlo sedam inspekcija i napisali su objedinjeno izvješće koje smo zatražili od Državnog inspektorata. Također smo digli tužbu protiv Hrvatskih cesta”, dodaje Jurlin.
Uništavaju se priroda i kulturna baština
“Nelegalno se gradi projekt koji se ne slaže s Regulativom očuvanja okoliša jer utjecaj na okoliš će biti negativan. Uništenjem prizida, otvorenog vodotoka i osjetljivoga krškog terena doći će do erozije tla. Nisu dovoljno istraženi speleološki objekti niti brojne edemske vrste, a prometnica će proći kroz 12 poznatih arheoloških nalazišta”, upozorila je Ivana Tadin, iz Građanske inicijative Spasimo Kozjak i Kaštela.
Predsjednica stranke Javno Dobro, Vladimira Mascarell, rekla je da se ovo tiče i Splitsko-dalmatinske županije.
“Ovo je problem Županije, ne samo Grada Kaštela. Ovim projektom Split ostaje bez drugog ulaza jer most nije uključen u projekt. Ostat će gužva na rotoru u Solinu, kao i zagušenje puta prema Dugom Ratu. Pod hitno treba obustaviti gradnju ceste prema zapadu i treba koncipirati cijeli promet prema mostu. Treba otvoriti drugi ulaz u Split kako bi se smanjile gužve te pozvati Splićane i sve otočane, koji gube ovim projektom novi ulaz u Split. Projektom će se samo potrošiti novci kako bi se došlo do Sanaderovih parcela, a da bi mi ostali zakinuti za normalan promet, pristup Splitu i trajektnoj luci”, rekla je Mascarell.
Hrvatske ceste: Nejasno zašto bi se mijenjala dokumentacija
Iz Hrvatskih cesta poručuju kako se “prosvjedi manjeg dijela građana odnose na osobne stavove pojedinaca”. “Oni u ovom trenutku traže promjenu trase izgradnje predmetne dionice, a za što ne postoji stručna niti zakonska podloga”, tvrde iz HC-a, te dodaju kako je za predmetnu dionicu ishođena zakonom propisana dokumentacija koja uključuje pravomoćnu lokacijsku dozvolu te je navedena dozvola usklađena s prostornim planom Županije te GUP-om grada Kaštela.
Pravomoćna lokacijska dozvola te izrađeni parcelacijski elaborati, kao i ostala zakonom propisana dokumentacija, podloga su za provedbu upravnih postupaka osiguranja dokaza i izvlaštenja pred mjesno nadležnim upravnim tijelima, objašnjavaju nam, te dodaju kako je potpuno nejasno zbog kojeg razloga bi se u ovom trenutku, zakonom predviđena, stručno i od ovlaštenih tvrtki izrađena, a od ovlaštenih tijela potvrđena, dokumentacija trebala mijenjati. Također im je nejasno na temelju koje prostorno planske dokumentacije bi se takva tzv. izmjena uopće temeljila.
“Trenutni radovi odvijaju se u sklopu dijela izgradnje tzv. Etape 3. izgradnje ove dionice, i to upravo u sklopu tzv. Faze 3.3. i 3.4. Financijska sredstva za navedene Faze 3.3. i 3.4. su osigurana, izrađeni su i ovjereni zakonom propisanim ovjerama parcelacijski elaborati za navedene Faze 3.3. i 3.4. kao i elaborati nepotpunog izvlaštenja , koji se odnose na ove dvije faze. Sredstva iznose 150.000,00 eura i dostatna su za čest.zem. u vlasništvu fizičkih ili pravnih osoba koji su vlasnici zemljišta na istima. Za Fazu 3.3. i 3.4. ishođene su građevinske dozvole te se na dijelovima tih faza, u ovom trenutku i odvijaju radovi. Pravomoćna lokacijska dozvola te izrađeni parcelacijski elaborati, kao i ostala zakonom propisana dokumentacija, podloga su za provedbu upravnih postupaka osiguranja dokaza i izvlaštenja pred mjesno nadležnim upravnim tijelima”, navode iz HC-a.
‘Pravni interes određen zakonom’
“Za Fazu 3.2. izrađen je i ovjeren zakonom propisanim ovjerama parcelacijski elaborat potpunog izvlaštenja za k.o. Kaštel Kambelovac, dok su još uvijek u fazi izrade i ovjere parcelacijski elaborati potpunog izvlaštenja za k.o. Kaštel Lukšić i dio k.o. Kaštel Gomilice. Elaborati nepotpunog izvlaštenja za k.o. K.Kambelovac i k.o. Kaštel Lukšić su izrađeni te se na temelju istih – uz ostale dokaze – provode upravni postupci. Za navedenu Fazu 3.2. investitor nema građevinsku dozvolu”, dodaju iz HC-a, te naglašavaju kako investitor nema zakonsku obvezu formiranja jedinstvene građevinske čestice prije početka samih radova.
“Provedba i ovjera parcelacijskog elaborata nemaju jednak učinak na provođenje upravnih postupaka. Bez zakonom propisanih ovjera parcelacijskih elaborata ( koju elaborati koje smo ranije naveli imaju) ne bi bilo moguće provoditi upravne postupke osiguranja dokaza i izvlaštenja ( uz ostale zakonom propisane dokaze). Sama provedba parcelacijskog elaborata u katastru, nema učinka na provođenje ranije navedenih upravnih postupaka, a niti na izgradnju i dinamiku izvođenja radova na predmetnoj dionici. Investitor će u skladu sa svojim dinamičkim planom, ponovno zatražiti provedbu i istu ishoditi kada se za to steknu zakonom propisani uvjeti.
Pravni interes je određen zakonom te ga je svaki investitor dužan u fazi pokretanja upravnih postupaka dokazati upravnim tijelima pred kojima se navedeni postupci provode, a također i upravnim tijelima koja donose građevinsku dozvolu. U skladu sa navedenim za Faze 3.3. i 3.4. DPI je dokazan te su ishođene građevinske dozvole”, objasnili su nam iz HC-a.
Jurlin: HC laže i obmanjuje javnost
“Dobivena je građevinska dozvola samo za dio Etape 3. Za Etapu 2. gdje sada imamo potpuno nezakonitu situaciju jer parcelacija isto kao i izvlaštenje nije provedeno, a investitor potpuno nezakonito upada vlasnicima u privatne posjede. Za Etapu 1. po svemu još uvijek nije ishođena nikakva dokumentacija.
Glede navedene svote u iznosu 150 tisuća eura, to je novac za sjevernu stranu, odnosno fazu 3.3 i 3.4. koja nema apsolutno nikakve veze sa nezakonitim radovima koji su započeli na južnoj strani Kozjaka i Etapom 2. – Fazom 2.1., o čemu smo mi govorili na prosvjedu. Dapače, i taj iznos od 150 tisuća eura koje navode za fazu 3.3 i 3.4. ( tunel i sjeverna strana Kozjaka ) su sredstva za 2023. godinu, dok za 2024. godinu nemaju ništa. Dakle, to je i dodatno još jedna neistina. Posjedujemo i dokument koji jasno potvrđuje činjenicu da HC laže i obmanjuje javnost jer smo na naš upit prema njima dobili upravo taj odgovor kojega ovdje navodim”, tvrdi Jurlin.
‘Planiran je iznos od 5 milijuna eura’
Hrvatske ceste u tom dijelu ističu da iznosi koji se deponiraju kod banke nisu ograničeni vremenom, već isključivo visinom iznosa. “Depozit iz 2023. godine koristi se za plaćanje u svim godinama, a ne samo u 2023. godini. Dakle, koristi se za plaćanje sve dok se sredstva iz istog ne potroše. Iznos koji smo planirali za dionicu Faza 3.2. u ovom trenutku iznosi 5 milijuna eura. Potvrda o depozitu će imati datum izdavanja u 2024. godini, a sredstva koja se deponiraju će se koristiti za predmetnu dionicu. Za navedeni deponirani iznos očekujemo potvrdu banke, koju ćemo, sukladno zakonu, uz ostale dokaze, dostaviti upravnom tijelu koje provodi postupke”, odgovorili su nam iz HC-a, te dodali kako se upravni postupak ne može provoditi bez takve bankovne potvrde, kao i ostalih zakonom propisanih dokaza.
