Iz Mandatno-imunitetnog povjerenstva (MIP) za naš su portal rastumačili pravo zastupnika na korištenje mogućnosti instituta mirovanja zastupničkog mandata.
Naime, kako navode, Zakon o izborima zastupnika u Hrvatski sabor (dalje u tekstu: Zakon) razlikuje dvije pravne osnove za primjenu instituta mirovanja zastupničkog mandata:
- v. članak 9. Zakona: s osnova obnašanja nespojive dužnosti (kada zastupniku mandat miruje po sili zakona, a nastupa nakon što zastupnik obavijesti predsjednika Hrvatskoga sabora o obnašanju nespojive dužnosti), i
- v. članak 14. Zakona: na osobni zahtjev zastupnika (uvjetovano je voljom zastupnika).
“Zakon predviđa određena ograničenja u pogledu primjene instituta mirovanja po obje osnove, pa se tako mirovanje zastupničkog mandata na osobni zahtjev, u skladu s člankom 14. Zakona može koristiti samo jednom unutar istog saziva Sabora i ograničeno je rokom u pogledu najkraćeg trajanja (ne može trajati manje od šest mjeseci), dok je kod mirovanja zastupničkog mandata po osnovi obnašanja nespojive dužnosti (članak 9. Zakona) zastupnik ograničen rokom od osam dana za podnošenje zahtjeva za aktivaciju mandata (prestanak mirovanja zastupničkog mandata), jer u suprotnom gubi pravo aktivacije zastupničkog mandata, pri čemu aktivaciju može zatražiti samo jednom tijekom trajanja zastupničkog mandata unutar istoga saziva”, navode.
Pri tome, Poslovnik Hrvatskoga sabora i Zakon ni na koji način ne predviđaju da bi primjena instituta mirovanja zastupničkog mandata po jednoj pravnoj osnovi isključivala naknadno korištenje instituta mirovanja po drugoj osnovi.
“Svako suprotno pravno uređenje dovelo bi u nepovoljniji položaj zastupnike koji su unutar zastupničkog mandata obnašali nespojivu dužnost, pa im je zastupnički mandat mirovao u skladu s imperativnom odredbom članka 9. stavka 3. Zakona, jer bi na taj način neopravdano izgubili pravo primjene instituta mirovanja zastupničkog mandata na osobni zahtjev (članak 14. Zakona), neovisno što su im primjerice nastupile okolnosti kao što su narušeno zdravstveno stanje, promijenjena obiteljska situacija ili obveze iz radnog odnosa”, objasnili su iz MIP-a.
Nastavno na naš upit, prema tumačenju o navodnoj nezakonitoj praksi dvostrukog mirovanja zastupničkih mandata, u situaciji kada bi zastupnik koji je koristio mirovanje zastupničkog mandata na osobni zahtjev naknadno unutar istoga saziva Sabora prihvatio obnašanje druge (nespojive) dužnosti, izgubio bi pravo zadržavanja zastupničkog mandata u statusu mirovanja i mandat bi mu de facto prestao, što je suprotno jasnoj intenciji zakonodavca izraženoj u članku 9. Zakona.
Iz MIP-a dodaju kako je u prošlosti bilo više primjera u kojima su zastupnici koristili institut mirovanja zastupničkog mandata po obje pravne osnove unutar istoga saziva Hrvatskoga sabora, neovisno o postojanju kaznenog progona ili prijetnje istim. Za primjer navode slučaj Neven Mimica iz 7. saziva Hrvatskoga sabora, Ante Kotromanović iz 8. i Luka Brčić iz 10. saziva Hrvatskoga sabora.
