Inovacijski konzultant dr.sc. Miroslav Mađarić, promotor korištenja umjetne inteligencije – AI – za naše čitatelje objašnjava njezine potencijale i ograničenja kao uvod u serijal KolumnAI – iza kojih stoji u kombinaciji s OpenAI Codex-om.
Ovaj diplomirani inženjer elektrotehnike, računarac, magistrirao je računalne znanosti 1973., doktoriravši informacijske znanosti 1992. Karijeru je gradio na različitim IT pozicijama u vodećim zdravstvenim organizacijama u Hrvatskoj (KBC Zagreb) i Austriji (Krankenanstaltenges.mbH u Grazu). Također ima značajno iskustvo u vodećoj hrvatskoj naftnoj i plinskoj kompaniji (šest godina na poziciji direktora informatike u INA d.d.).
Posjeduje iskustvo u poslovnim procesima i implementaciji integriranih bolničkih i poslovnih informacijskih sustava (uključujući bolničke informacijske sustave i SAP. Aktivno sudjeluje u operativnim i akademskim aktivnostima na području inovacija, uključujući kolegij ‘Upravljanje inovacijama’ na Visokom učilištu za primijenjeno računarstvo u Zagrebu.
Autor je više od 150 stručnih i znanstvenih radova te predavač na brojnim konferencijama na navedene teme. Trenutno djeluje kao freelance konzultant za inovacije. Njegov sadašnji stručni i publicistički fokus je umjetna inteligencija i razvoj aplikacija pomoću nje.
Što je KolumnAI?
Reakcije pokazuju da smo u Hrvatskoj silno rezervirani prema AI-ju. Mađarić ističe kako se jako trudimo pronaći sve moguće argumente “protiv” AI, a malo se trudimo razumjeti kako profesionalno i osobno iskoristiti prilike koje on/o donosi. Tim povodom na portalu XPress pokreće kolumnu , u kojoj ću kao koristiti umjetnu inteligenciju (AI), o svemu i za svakoga.
“Ona je već prisutna u raznim područjima: obrazovanje, zdravstvo, pravo, politika… Novinarstvo nije izuzetak. Prva reakcija koja se čuje u spominjanju korištenja AI u novinarstvu je: ‘Nikad AI neće zamijeniti živog novinara’. Oni manje radikalni idu na etiku: ‘Korištenje AI stavlja u sumnju autorstvo’. Naravno, tome se obvezno dodaje pitanje ‘Kako znamo da AI daje točne informacije’. Te odgovore želim provjeriti AI konstruktivnim eksperimentom”, kaže diplomirani inženjer elektrotehnike.
Mađarić portalu XPress uvodi kolumne o aktualnim i važnim događajima te pojavama u kojima će koristiti AI kao izvor za izradu tesktova, odnosno kolumnAI. Pri tome će posve otkloniti sumnje u autorstvo: izvorni uradak AI-a i svoje autorske intervencije (uređivanje, dodavanje, brisanje) će biti vidljive svima na linku u objavljenoj kolumni.
‘AI daje drugo mišljenje’
Kako ćemo biti sigurni da je AI nacrt točan?
“To je jedan od elemenata kojim ćemo pokušati obrazovati i čitatelje za djelotvorno korištenje AI-a: taj alat može dati dobar odgovor samo ako mu se postavi ispravno pitanje. Kao u Evanđelju po Mateju: „Samo zdrava voćka može dati zdrava ploda!“. Pri tome ne treba zaboraviti ime najčešće korištenog AI alata: ChatGPT. Chat = razgovor. Dakle, nužno je postavljati i dodatna pitanja da bi se dobio kvalitetan odgovor. Sva pitanja će biti objavljena u spomenutom tijeku uređivanja teksta. Iz toga čitatelji mogu vidjeti jesam li AI-ju postavljao korektna pitanja bez sugestija, a i sami mogu komentirati ne samo članak, nego i postavljena pitanja”, objašnjava Mađarić.
Osim generičke AI (ChatGPT, najnovijega modela ‘4o’), za određene teme će koristiti ‘prilagođenu AI’. Što je to i koja je razlika?
“Generička je ona AI koja odgovara na opće postavljena pitanja, npr. ‘Molim drugo mišljenje o priloženoj medicinskoj dokumentaciji’. ‘Prilagođena AI’ je ona koja u sebi ima definirane upute o određenom području, a krajnji korisnik postavlja u tim okvirima svoje konkretno pitanje. U prethodnom primjeru će u aplikaciji biti napisana detaljna uputa što sve treba sadržavati liječničko ‘drugo mišljenje’, što je za prosječnog korisnika teška zadaća. Ako ima aplikaciju ‘prilagođene AI’ za ‘drugo mišljenje’, onda korisnik treba samo priložiti svoju medicinsku dokumentaciju, a AI će napraviti drugo mišljenje točno prema stručno zadanoj uputi. Još bolje, alat koji koristi aplikacija je ‘High power’ koji nije dostupan za osobno korištenje”, obrazlaže Mađarić.
‘AI ne gasi novinarsku profesiju’
Nakon nekoliko članaka u KolumnAI ćemo vidjeti kakav se odgovor može dati na temeljno pitanje koje postavljaju kritičAIri.
“AI nikada neće zamijeniti živog novinara’ je kritika koja promašuje ‘ceo fudbal0. To i nije mantra ozbiljnih promotora AI-ja. AI je moćan alat koji će u narednim desetljećima promijeniti naše živote više nego sav razvoj tehnologije do sada. Neka zanimanja će posve nestati, nova će se pojaviti, a neke profesije će se korjenito promijeniti. U ovu posljednju kategoriju spada novinarstvo – umjesto prikupljanja informacija i istraživanja, novinari će trebati ovladati novim vještinama. Kao prvo, trebat će ovladati vještinom postavljanja jasnih i složenih pitanja AI sustavima kako bi dobili točne i relevantne odgovore”, smatra Mađarić. koji dodaje kako tu leži njegov prigovor obrazovanju za AI – umjesto objašnjavanja kako funkcionira, AI treba dati fokus na kako se koristi.
Kao drugo, provodit će provjeru točnosti od AI dobivenih informacija i vjerodostojnosti izvora. AI može biti moćan alat, ali nije nepogrešiv. Kritička analiza i provjera izvora odgovora bit će ključne za izbjegavanje dezinformacija. Pri tome se oštrica kritike AI zbog pogrešnih odgovora može slikovito otupiti perspektivom razvoja: razvoj AI-a danas je na razini automobila Henryja Forda, od prije 100 godina.
Treća vještina je kreativno uređivanje AI teksta. Iako AI može generirati osnovni sadržaj, ljudska intervencija je neophodna za stvaranje emocionalno povezanog i stiliziranog teksta koji zadovoljava potrebe publike. Dakle, AI ne gasi novinarsku profesiju, nego je diže na kreativniju razinu, fokus na stvaranje, a ne prepisivanje i kopanje po izvorima.
Potpuni uvid u porijeklo autorstva
“Konačno, transparentnost će biti ključna. Novinari će koristiti alate koji jasno razlikuju AI generirani sadržaj od vlastitih izmjena i dodataka. Mogu se koristiti neki od sofisticiranih alata, a mi ćemo u KolumnAI početi na najjednostavniji način: U GoogleDocs dokumentu će čitatelji moći vidjeti kompletnu povijest uređivanja, uz dodatak pot/pitanja koja su postavljena AI-u. Na taj način čitatelj ima potpuni uvid u porijeklo autorstva”, kaže nam Mađarić.
Uvodimo li ovdje nešto novo ili izmišljamo toplu vodu? Do sada kod nas, pa niti globalno nismo vidjeli takvo korištenje AI u novinama. U drugim industrijama je korištenje AI jako prisutno.
- Pravo: Bolji pravni savjeti od superračunala
IBM Watson, jedan od najpoznatijih AI sustava, omogućio je platformi LegalMation automatizirati izradu pravnih dokumenata, smanjujući vrijeme izrade s osam sati na samo dvije minute. Ova razlika ilustrira kako AI nije samo alat, već kompetitivna prednost u profesijama koje ovise o preciznosti i analizi podataka. Ne spada li i novinarstvo u tu kategoriju?
- Medicina: AI ispravlja ljudske pogreške
Čak i najpoznatije institucije poput Mayo klinike mogu napraviti propuste u davanju savjeta pacijentima, kako pokazuje akademska analiza dostupna ovdje. Umjetna inteligencija sada pruža točnije informacije, integrirajući milijarde medicinskih podataka kako bi personalizirala savjete pacijentima i smanjila rizik od ljudske pogreške. Ovaj pristup revolucionira dijagnostiku i brigu o pacijentima, dostupnošću, brzinom i točnošću.
- Informatika: Kraj klasičnog programiranja
AI sustavi poput OpenAI Codexa omogućuju generiranje funkcionalnoga programskoga koda na temelju općenitih zahtjeva. Programeri se sada suočavaju s realnošću u kojoj je moguće kreirati cijele aplikativne funkcije bez ručnog kodiranja. To bi mogao biti “sudnji dan” za tradicionalno programiranje (IZVOR).
Iako je to perspektiva, već sada određeni razvojni alati omogućuju prisustvo AI u razvoju aplikacija: korištenje AI kao alata u aplikaciji (prilagođeni AI), ali i AI-potpomognut razvoj aplikacija (kodiranje na osnovi AI generiranja programskoga koda (IZVOR).
“Zaključno, treba ponoviti kako AI nije prijetnja, već prilika. Novinari i mediji koji prihvate ove promjene moći će unaprijediti svoj rad, doprijeti do šire publike i osigurati veću točnost i brzinu izvještavanja. Oni koji ne prepoznaju potencijal AI-a riskiraju zaostajanje u industriji koja se neumoljivo mijenja”, kaže Mađarić, parafrazirajući postulate Peter F. Druckera, ‘oca inovacije’, no umjesto ‘inovacija’ treba staviti ‘AI’ te umjesto ‘Business’ – ‘novinarstvo’.
“Samo oni mediji, njihovi urednici i novinari koji prihvate AI će moći preživjeti”, poručuje navodeći još jedan IZVOR.
“KolumnAI nije samo kolumna – to je pionirski rad na platformi za istraživanje kako novinarstvo može koegzistirati s umjetnom inteligencijom. Kroz dijalog između novinara, čitatelja i AI-a, redefinirat ćemo što znači biti novinar u digitalnom dobu”, zaključuje.