Današnji bojkot trgovina, trgovačkih lanaca i benzinskih crpki u Hrvatskoj prvenstveno je usmjeren na ukazivanje nezadovoljstva građana zbog stalnog rasta cijena i visokih troškova života. Premda je formalno inicijativa pokrenuta zbog nezadovoljstva praksama trgovaca i naftnih kompanija, implicitno se može smatrati i oblikom pritiska na Vladu Republike Hrvatske, jer je upravljanje ekonomijom i regulacija tržišta u njezinoj nadležnosti.
Odgovornost Vlade
Visoke cijene i inflacija rezultat su kombinacije globalnih i domaćih čimbenika. Vlada ima određeni stupanj odgovornosti u sljedećim aspektima:
Fiskalna politika i regulacija tržišta
Vlada može utjecati na cijene posredno, kroz poreznu politiku (npr. PDV na osnovne potrepštine), regulaciju cijena energije i goriva, te kroz poticanje konkurencije na tržištu. Ukoliko su mjere u tim područjima nedovoljno učinkovite, građani to mogu percipirati kao odgovornost Vlade.
Inflacija i monetarna politika
Iako je monetarna politika (kamatne stope, kontrola novčane mase) u domeni Hrvatske narodne banke i Europske središnje banke, Vlada svojim fiskalnim odlukama utječe na inflaciju.
Zaštita potrošača
Vlada bi mogla osigurati bolje mehanizme kontrole cijena i transparentnosti, kako bi se spriječile moguće zloupotrebe tržišnog položaja trgovaca.
Je li ovo bojkot protiv Vlade?
Iako se ne navodi izravno, podrška bojkotu od strane sindikata, političkih stranaka i dijela javnosti može se protumačiti kao znak šireg nezadovoljstva, uključujući i kritiku Vladine politike. Rast cijena i inflacija izazivaju frustraciju, a građani često smatraju Vladu odgovornom, čak i kada su uzroci globalni.
Globalni čimbenici
Treba naglasiti da su visoke cijene i inflacija globalni fenomeni, potaknuti problemima poput:
Rasta cijena energenata zbog geopolitičkih kriza (npr. rat u Ukrajini);
- Poremećaja u opskrbnim lancima;
- Postpandemijskog rasta potražnje.
- Međutim, od Vlade se očekuje da pronađe načine za ublažavanje posljedica tih faktora na građane.
Bojkot se može promatrati i kao kritika trgovaca i kao neizravna poruka Vladi. Razina odgovornosti Vlade ovisi o njezinoj sposobnosti da koristi raspoložive alate kako bi zaštitila standard građana, smanjila inflaciju i osigurala pravednost na tržištu. Ako građani percipiraju da mjere nisu dovoljne ili da nisu dobro usmjerene, nezadovoljstvo se lako preusmjerava na političke aktere.
