U nastavku našeg pisanja o legalizaciji kontroliranoga kampiranja na divlje u Hrvatskoj, donosimo odgovor na pitanje u kojim situacijama je ono dozvoljeno.
Naime, kampiranje je uređeno člankom 29. Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti te je stavkom 1. toga članka definirano kao boravak pod šatorom, u kamp-kućici, kamp-prikolici, pokretnoj kućici (mobile home), autodomu (kamper) i drugoj odgovarajućoj opremi za smještaj na otvorenom prostoru u vrstama ugostiteljskih objekata iz skupine 'Kampovi', te u kampovima u domaćinstvu i na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima.
Kampiranje dozvoljeno u iznimnim situacijama
Stavkom 2. propisano je da je iznimno, za vrijeme održavanja sportskih, izviđačkih, kulturno-umjetničkih i sličnih manifestacija te organiziranih putovanja kanuima i sličnim plovilima po moru, rijekama i jezerima, biciklima i slično, dopušteno organizirano kampiranje izvan kampova na određenim prostorima.
U skladu sa stavkom 3. istog članka u takvim slučajevima jedinice lokalne samouprave, javne ustanove i druge pravne osobe, koje upravljaju određenim područjem ovisno o vrsti kampiranja, svojim aktima određuju prostor za kampiranje izvan kampova, uvjete koji taj prostor mora ispunjavati vrijeme trajanja takvog kampiranja.
Intervencije JLS-ova
Dakle, temeljem navedenih odredbi jedinica lokalne samouprave, javnih ustanova i drugih pravnih osoba, koje upravljaju određenim područjem ovisno o svrsi kampiranja, a u svrhu omogućavanja privremenoga kampiranja za potrebe održavanja različitih manifestacija, svojim aktima određuju prostor za kampiranje, uvjete koje taj prostor mora ispunjavati vrijeme trajanja takvog kampiranja.
U svim drugim slučajevima zabranjeno je kampiranje izvan kampova i prostora određenih za kampiranje izvan kampova sukladno navedenim odredbama Zakona, objasnili su za XPress iz Ministarstva turizma i sporta.
