Lokalna grupa Možemo! Lošinj upozorila je na posljedice nedavnog poskupljenja i uvođenja novog modela obračuna odvoza otpada, ocijenivši kako povećanje cijena nije praćeno pravednijom raspodjelom troškova. Posebno ističu da novi sustav nerazmjerno pogađa obitelji s malom djecom.
Prema najnovijemu modelu, fiksni dio računa za kućanstva povećan je s 9,29 eura na 19 eura, što predstavlja rast od 105 posto. Istodobno je broj uključenih odlaganja ograničen na deset mjesečno, odnosno oko 250 litara otpada, dok se svako dodatno odlaganje naplaćuje.
Koordinator lokalne grupe Ronald Spišić navodi kako model na prvi pogled može djelovati pravedno, ali u praksi ne uzima u obzir stvarne životne okolnosti.
Obitelji s malom djecom mjesečno koriste između 150 i 240 pelena, što u volumenu znači 20 do 30 odlaganja otpada. Time već u startu dva do tri puta premašuju uključeni limit i ulaze u dodatne troškove. Sustav koji kažnjava roditelje ne može se smatrati pravednim“, poručio je Spišić.
Iz Možemo! Lošinj upozoravaju i na sve češće nepravilno odlaganje otpada, pri čemu građani miješani otpad odlažu u spremnike za reciklažu.
“To nije pitanje nekulture, nego znak da sustav nema legitimitet. Kada ga građani počnu zaobilaziti, to znači da ne odgovara stvarnim uvjetima života”, dodaje Krunoslav Koprivnjak iz Možemo! Lošinj.
U priopćenju se upozorava i na strukturni problem financiranja sustava. Kako navode, sustav je dimenzioniran prema vršnom opterećenju tijekom turističke sezone, dok stalni stanovnici tijekom cijele godine snose fiksni trošak.
“Ne postoji jasan mehanizam kojim turistički sektor proporcionalno sudjeluje u troškovima, dok dio korisnika – prije svega turisti – često nema kartice ili nije upoznat s pravilima, što dodatno opterećuje sustav“, ističe Koprivnjak.
Kao rješenje predlažu četiri konkretne mjere: uvođenje najmanje 30 besplatnih odlaganja mjesečno za obitelji s djecom do tri godine, prilagodbu sustava za kućanstva udaljena od kontejnera kroz hibridni model prikupljanja, uspostavu registra komercijalnog i nekomercijalnog smještaja uz obveznu kontrolu korištenja kartica te veću transparentnost kroz javno objavljivanje podataka o troškovima.
“Lošinj se promovira kao otok vitalnosti, ali vitalnost se mjeri kvalitetom života stanovnika, a ne samo brojem noćenja. Sustav otpada mora biti pravedan, transparentan i prilagođen ljudima koji ovdje žive cijele godine“, zaključio je Spišić.
