Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu dobio je prvu organiziranu banku krvi za životinje.
Banka krvi VEF, koja djeluje u okviru Klinike za zarazne bolesti, službeno je započela s radom 18. svibnja ove godine s ciljem prikupljanja, obrade i pohrane krvi i krvnih pripravaka za pse, a uskoro i za mačke.
Samo tjedan dana nakon početka rada provedeno je i prvo darivanje krvi. Prvi registrirani donor postao je trogodišnji pas Picasso, čime je započelo stvaranje organiziranih zaliha krvnih pripravaka na Veterinarskom fakultetu.
Koordinatorica Banke krvi VEF, dr. sc. Iva Benvin, dr. med. vet., Lošinjanka s dvije Rektorove nagrade, za XPress.hr otkriva kako je dugoročni cilj razviti održiv sustav koji će omogućiti pravodobnu dostupnost krvnih pripravaka te povećati uspješnost liječenja životinja kojima je transfuzija potrebna.
Zašto je osnovana Banka krvi VEF?
Iako je transfuzijska medicina već godinama dio suvremene veterinarske prakse, u hitnim slučajevima veterinari su dosad često morali u vrlo kratkom roku pronaći odgovarajućeg donora krvi. Upravo kod životno ugroženih pacijenata kojima je transfuzija potrebna odmah, takva potraga može biti presudna.
Jedna od dosadašnjih opcija bila je nabava krvnih pripravaka iz inozemstva, no kako ističe Benvin, njihova dostava nerijetko traje nekoliko dana — vrijeme koje kritično bolesne životinje često nemaju.
“Zbog toga je na Veterinarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu osnovana Banka krvi VEF, s ciljem stvaranja organiziranog sustava prikupljanja i pohrane krvi te osiguravanja njezine pravodobne dostupnosti za liječenje pasa i mačaka”, kaže naša otočanka.
Dodaje kako se suvremena transfuzijska medicina sve manje oslanja na primjenu pune krvi, a sve više na pojedine krvne pripravke. Ovisno o dijagnozi, pacijentima je često potrebno nadoknaditi samo određenu komponentu krvi, poput eritrocita ili plazme.
“Takav pristup omogućuje preciznije liječenje i učinkovitije korištenje svake donacije jer jedna doza krvi može pomoći većem broju životinja. Trenutačno je uspostavljen program darivanja krvi za pse, dok se u skorijem razdoblju planira pokretanje programa darivanja krvi za mačke”, ističe.
Kako izgleda darivanje krvi kod pasa?
Prije prvog darivanja svaki potencijalni donor prolazi detaljan klinički pregled, laboratorijske pretrage krvi te testiranja na zarazne bolesti koje se mogu prenijeti transfuzijom. Ako su svi nalazi uredni, pas se upisuje u bazu donora.
“Sam postupak darivanja krvi traje približno 10 do 15 minuta, dok cijeli termin traje oko sat vremena. Na području vrata obrije se mala površina kože, nanese lokalna anestetička krema kako bi se smanjila nelagoda, a krv se potom prikuplja iz vratne vene”, opisuje Benvin.
Naglašava kako je tijekom cijelog postupka dobrobit životinje apsolutni prioritet. Psi se ne sediraju, a darivanje se provodi isključivo kod životinja koje su mirne, opuštene i kojima je ugodno u veterinarskom okruženju.
“Imali smo i prijavljene pse koji su zdravstveno zadovoljavali kriterije za darivanje krvi, ali su već tijekom prvog pregleda pokazivali znakove nelagode ili stresa. Takve pse ne uključujemo u program donora jer želimo da darivanje krvi za njih ostane ugodno i pozitivno iskustvo”, dodaje.
Tko može biti donor?
Donor krvi može biti zdrav pas star između jedne i osam godina, težine najmanje 25 kilograma, mirnog temperamenta i prijateljski nastrojen prema ljudima.
Psi koji su prethodno primili transfuziju krvi ili krvnih pripravaka, preboljeli piroplazmozu ili nisu dobrog zdravstvenog stanja ne mogu biti uključeni u program darivanja.
Svi donori prolaze besplatne kliničke preglede i laboratorijske pretrage kojima se kontinuirano prati njihovo zdravstveno stanje. Uz to, svaki donor dobiva donorsku knjižicu, zahvalnicu te prigodne poklone zahvaljujući sponzorima projekta.
“No najvažnija nagrada je činjenica da jedno darivanje krvi može pomoći spasiti više života. Nakon laboratorijske obrade krv se može razdvojiti na više krvnih pripravaka, od kojih trenutačno izrađujemo koncentrat eritrocita (engl. packed red blood cells – pRBC) i svježe smrznutu plazmu (engl. fresh frozen plasma – FFP), čime jedan donor može pomoći većem broju pacijenata”, ističe naša sugovornica.
Trenutačno su registrirana četiri donora koja su prošla cijeli postupak pregleda i testiranja te su od njihovih darivanja već izrađeni krvni pripravci.
“Uz njih očekujemo još pet novih potencijalnih donora koji prolaze potrebna testiranja. Baza donora tako se postupno puni, što nam je iznimno važno jer su potrebe za krvnim pripravcima nepredvidive i često vezane uz hitne slučajeve”, dodaje Benvin.
I psi imaju krvne grupe
Kod pasa je poznato više krvnih grupa koje se označavaju kao DEA (engl. dog erythrocyte antigen). “U Banci krvi VEF donorima određujemo DEA 1.1 krvnu grupu, koja može biti pozitivna ili negativna, jer je klinički najvažnija i najčešće povezana s mogućim transfuzijskim reakcijama ako krv darivatelja i primatelja nije odgovarajuća”, objašnjava Benvin.
Dodaje kako se DEA 1.1 negativni psi smatraju najpoželjnijim darivateljima krvi te se često nazivaju univerzalnim donorima jer imaju najmanji rizik izazivanja transfuzijskih reakcija kod primatelja.
Potrebe za krvnim pripravcima
Budući da je Banka krvi VEF tek započela s radom, trenutačni fokus je na izgradnji stabilne baze donora i osiguravanju dovoljnih količina krvnih pripravaka. Zasad Banka krvi VEF krvlju i krvnim pripravcima opskrbljuje isključivo klinike Sveučilišne veterinarske bolnice.
Potrebe za krvnim pripravcima su značajne, no teško ih je precizno predvidjeti. Za razliku od mnogih drugih medicinskih postupaka, transfuzije se najčešće koriste u hitnim i nepredvidivim situacijama — kod teških trauma, akutnih krvarenja, komplikacija tijekom operacijskih zahvata, imunološki posredovanih bolesti i drugih životno ugrožavajućih stanja.
“Upravo zbog takve nepredvidivosti važno je imati dostupne zalihe krvnih pripravaka i organiziran sustav darivanja krvi. Pritom treba imati na umu da i puna krv i krvni pripravci imaju ograničen rok trajanja, zbog čega je potrebno kontinuirano uključivanje novih donora i redovito darivanje postojećih”, ističe.
U skorijoj budućnosti planira se i pokretanje programa darivanja krvi mačaka, čime bi se dodatno unaprijedile mogućnosti liječenja životinja.
Kako građani mogu pomoći?
Vlasnici pasa mogu pomoći uključivanjem svojih ljubimaca u program darivanja krvi ako zadovoljavaju propisane kriterije. Jednako je važno i širenje svijesti o važnosti darivanja krvi u veterinarskoj medicini jer mnogi vlasnici nisu svjesni da psi, baš kao i ljudi, mogu darivati krv i tako pomoći spasiti živote drugih životinja.
Kako ističu iz Banke krvi VEF, cilj nije samo prikupiti krvne pripravke nego stvoriti zajednicu vlasnika i pasa donora koja će pomoći osigurati da krv bude dostupna onda kada je najpotrebnija.
“Jedno darivanje krvi može spasiti više života. Upravo zato pozivamo vlasnike pasa da se uključe u program i zajedno s nama postanu dio ove priče”, poručuje Benvin za XPress.
