Debljina je vodeći javnozdravstveni problem u cijelom svijetu, radi se o pandemiji 21. stoljeća koja sve više zahvaća djecu i mlade. U Hrvatskoj 35 posto djece u dobi od 8 do 9 godina te 65 posto odraslih ima prekomjernu tjelesnu masu ili debljinu. S obzirom na ove podatke Hrvati se smatraju najdebljom nacijom u Europi. Međutim, debljina se može uspješno liječiti uz multidisciplinarni pristup u kojem sudjeluju liječnici obiteljske medicine, liječnici specijalisti, psiholozi, psihijatri, nutricionisti i kineziolog.
Na današnjoj VII. konferenciji o debljini u Nastavnom zavodu za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar u Zagrebu, govorilo se o uzrocima, posljedicama, prevenciji i liječenju debljine. Ovogodišnja konferencija posvećena je mladim ljudima koji mijenjajući paradigme društva žele pomoći sebi i svojim vršnjacima. Uz uvažene stručnjake, liječnike obiteljske medicine i medicinske sestre, na konferenciji su sudjelovale i osobe koje su različitim metodama mršavile i debljale se. Konferenciju su pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravstva i Grada Zagreba organizirali Udruga za prevenciju prekomjerne težine, Nastavni zavod za javno zdravstvo “dr. Andrija Štampar” i Hrvatski zavod za javno zdravstvo – projekt Živjeti zdravo”.
Voditeljica Službe za javno zdravstvo Nastavnog zavoda za javno zdravstvo, dr. Ana Puljak, istaknula je kako je bitno shvatiti da je debljina bolest i rizični čimbenik za brojne bolesti koje čine veliko zdravstveno i ekonomsko opterećenje. Puljak je istaknula kako istraživanja pokazuju da kod djece roditelja nižeg obrazovanja za 38 posto je veći udio debljine.
“U Zavodu pristupamo problemu debljine multidisciplinarno. Imamo tri savjetovališta s nutricionistom, liječnikom, psihoterapeutom i kineziologom”, rekla je dr. Puljak.
Voditeljica Službe za promicanje zdravlja HZJZ-a i Referentnog centra Ministarstva zdravstva za promicanje zdravlja. prof.dr.sc Sanja Musić Milanović je podsjetila da je Svjetska zdravstvena organizacija 3. svibnja prošle godine u svom službenom dokumentu debljinu definirala kao kroničnu nezaraznu bolest.
“Djeca u Hrvatskoj su, što se tiče prekomjerne tjelesne mase, iznad prosjeka Europske unije, a i odrasli. Djeca su na visokom petom mjestu, dok su odrasli prvaci Europe kako muškarci tako i žene”, rekla je prof.dr.sc Musić Milanović. Spomenula je da je Ministarstvo zdravstva prošle godine pokrenulo Radnu skupinu koja je napravila Nacrt prijedloga Akcijskog plana za prevenciju debljine.
Ustvrdila je da novac nije na prvom mjestu, ali kad se razgovara o Akcijskom planu i o što bržem njegovom donošenju te provedbi mjera treba naglasiti da u 2019. godini čak 2,7 posto BDP je odlazilo na troškove vezano za troškove liječenje debljine.
“To je 1,71 milijardi eura. Ukoliko nastavimo ovim tempom, a nastavljamo, možemo 2060. godine očekivati ne 2,7 posto BDP-a nego 3,5 posto BDP-a koji će odlaziti na troškove vezano uz problem debljine. Dakle ne 1,71 milijardi eura nego puno više, negdje oko 5,8 milijardi eura trošimo na nešto što je preventabilno”, istaknula je. Spomenula je da, kad se govori o socijalnoj određenosti debljine, kao sva stanja i druge bolesti je socijalno determinirana, što znači da niže socijalne kategorije imaju značajno viši rizik za debljinu u odnosu na srednji, odnosno viši socijalni sloj društva.
“Kada govorimo o tome koju bi hranu trebalo konzumirati, zapravo nema te hrane koju ne trebamo konzumirati, pitanje je umjerenosti. Potrebno je osvijestiti koliki je mali kilokalorijski unos potreban na dnevnoj razini”, rekla je Musić Milanović.
Predsjednik Hrvatskoga društva za debljinu, prof.dr.sc Davor Štimac, istaknuo je kako je debljina izrazito izražen problem u Hrvatskoj, odnosno Hrvatska je u vrhu Europe po broju osoba koje imaju prekomjernu tjelesnu težinu.
“Ne smiješi nam se ništa vedro ukoliko ne poduzmemo promjene u čitavom društvu. Hrvatsko društvo za debljinu donijelo je prošle godine hrvatske smjernice za debljinu. Ove smjernice bi trebale dovesti do toga da promijenimo stav prema debljini. Kroz ove smjernice trebamo prepoznati debljinu, procijeniti je, preporučiti načine liječenja, postaviti ciljeve i nakon toga pratiti liječenje”, naveo je Štimac. Naglasio je da su smjernice zahvatile širi krug medicinskih djelatnika.
Predstavnica Ministarstva zdravstva dr. Ivana Portolan Paić je istaknula da se debljina nalazi u podlozi brojnih kroničnih nezaraznih bolesti. Čimbenik je rizika za kardiovaskularne bolesti, dijabetes tipa 2, sjela tumora i slično.
“Osim što narušava tjelesno zdravlje osobe, debljina dovodi do stigmatizacije i narušavanja mentalnog zdravlja. S obzirom da debljina narušava kvalitetu života i utječe na trajanje života, nije čudo da će se u reformi zdravstva, koja je već započela kao jedna od reformskih mjera, donijeti Akcijski plan za prevenciju debljine. Ovoga trenutka je usuglašavanje Akcijskog plana u svim nadležnim uredima državne uprave, nakon čega će taj plan biti u e-savjetovanju i očekujemo da će se donijeti polovicom ove godine”, rekla je dr Portolan Paić.
Osim Akcijskog plana, reformske mjere Ministarstva zdravstva predviđaju još neke iskorake. To su savjetovališta za kronične nezarazne bolesti takozvana sestrinska savjetovališta, započinje se s nacionalnim programom sistematskih pregleda, te projektom Javne ustanove Prijatelji zdravlja kako bi se osvijestio što veći broj ljudi o važnosti prevencije, pravilne prehrane i tjelesne aktivnosti.
Ravnatelj Doma zdravlja Zagreb-Centar, dr. Ino Protrka je govorio o dva projekta tog Doma zdravlja.
“Radi se o dijabetološkom centru gdje je prvi put na primarnoj razini prehrambeno savjetovalište s nutricionistom, dijabetologom, farmakologom i o zelenom receptu, gdje planiramo uvesti tjelovježbu na recept liječnika obiteljske medicine. To smatramo korakom naprijed u prevenciji debljine”, pojasnio je Protrka.
Prof.dr.sc Veljko Đorđević je podsjetio da se u Hrvatskoj 80-ih godina krenulo s kognitivno-bihevioralnim modelom pristupa debljini u kliničkim bolnicama, ali to je bilo nedovoljno.
“U to vrijeme smo zaobišli liječnike obiteljske medicine, ali zaobišli smo i nastavnike, dječje vrtiće, škole, sveučilišta. Bavili smo se samo gašenjem požara. Čak u tim počecima debljina je bila estetski problem, nije se tada govorilo o zdravstvenom problemu. Danas znamo da je debljina, nažalost, jedan od vodećih uzroka smrtnosti. Zato krenimo od činjenice da je pretilost smrtonosna bolest koju trebamo prevenirati, liječiti i pratiti kroz cijeli život”, poručio je psihijatar Đorđević.
Na konferenciji je predstavljen Nacrt prijedloga Akcijskoga plana za prevenciju debljine koji obuhvaća široke populacijske strategije djelovanja, ali i one specifično usmjerene na specifična razdoblja života poput trudnoće, djetinjstva, odrasle i starije životne dobi. Njegova sveobuhvatnost se ogleda i u obuhvatu različitih domena djelovanja, uključujući promicanje tjelesne aktivnosti, promicanja pravilne prehrane, poticanje stvaranja neobesogenih okruženja, edukaciju, praćenje uhranjenosti i životnih navika te podršku i liječenje.
Sudionici konferenciji istaknuli su ulogu obiteljskog liječnika, koji treba trajno pratiti svoga bolesnika te mu biti stalna potpora u liječenju debljine, s obzirom da debljina kao kronična bolest zahtjeva dugotrajni nadzor. Također, intervencije patronažne sestre u borbi protiv debljine prožimaju se kroz primarnu, sekundarnu i tercijalnu prevenciju. Usmjerene su na identifikaciju rizičnih skupina, edukaciju o pravilnoj prehrani i tjelesnoj aktivnosti te usvajanju pozitivnih životnih navika. Istaknuto je da liječenje debljine uključuje psihološku podršku, promjene životnog stila, primjenu lijekova i operativno liječenje.
