Kardiovaskularne bolesti su vodeći uzrok smrtnosti u svijetu, a za oko 520 milijuna oboljelih pademija Covid-19 je iznimno teška.
U povodu Svjetskog dana srca, Zaklada Hrvatska kuća srca u utorak, 28. rujna, u Zagrebu je održala konferenciju za novinare na kojoj je istaknuta važnost prevencije kardiovaskularnih bolesti, osobito u vrijeme pandemije. Voditeljica Odjela za srčano-žilne bolesti HZJZ-a, prim.dr. Verica Kralj istaknula je kako je 2020. godine od srčano-žilnih bolesti umrlo 22.886 osoba, od čega 13.131 žena i 9755 muškaraca.
“Prošle godine je povećana smrtnost od kardiovaskulranih bolesti, odnosno umrlo je oko 800 osoba više nego 2019 godine. Idućih godina ćemo vidjeti hoće le se trend porasta oboljelih nastaviti ili će se preventivnim mjerama suzbiti”, rekla je Kralj.
Govoreći o Svjetskom danu srca upravitelj Zaklade Hrvatska kuća srca, akademik Davor Miličić je istaknuo kako se obilježavanjem toga dana želi ukazati na važnost očuvanja kardiovaskulranog zdravlja, te je dodao kako je edukacija o prevenciji tog zdravlja još važnija u vrijeme pandemije Covid-19. Naglasio je da od kardiovaskulranih bolesti oboljevaju, a i umiru osobe u najproduktivnoj dobi.
“Smrtnost od tih bolesti je prema novim podacima oko 42,5 posto, ali kod onih koji prežive mogu ostati trajne posljedice na srcu i krvožilju”, kazao je akademik Miličić.
Spomenuo je kako je zadnjih godina smanjena smrtnost od kardiovaskularnih bolesti, međutim nema razloga za zadovoljstvo jer, kako je rekao, Hrvatska je još uvijek ispod razine razvijenih zemalja u Europskoj uniji.
“Čak 80 posto preuranjenih kardiovaskularnih smrti se može spriječiti preventivnim ponašanjem”, istaknuo je akademik Milićić, te je upozorio na važnost odabira zdravih navika života, među kojima su prestanak pušenja, vježbanje, zdrava prehrana.
“Što se tiče terapije hrvatska kardiologija je na visokoj razini. Kardiološki bolesnik ne mora ići na složeno liječenje u inozemstvo jer u Hrvatskoj imamo od najnovijih dijagnostičkih postupaka do visoko sofisticiranih intervencijskih postupaka”, zaključio je akademik Miličić.
Članica Upravnog odbora Zaklada Hrvatska kuća srca, dr. Ivana Portolan-Pajić, predstavila je rezultate probira na rizik o obolijevanju od srčano-žilnih bolesti kod žena starijih od 45 godina. Javno-zdravstveni projekt početkom ove godine proveden je u okviru kampanje “Žena i srce”.
“Kod pregledanih 245 žena visoki rizik od razvoja kardiovaskularnog incidenta utvrđen je za njih 0,82 posto, a umjereni za 8,6 posto. Kod 75,92 posto utvrđena je povišena vrijednost ukupnog kolesterola, a kod 78,37 posto povišena vrijednost LDL kolesterola ili tzv. lošeg kolesterola koji je jedan od najznačajnijih čimbenika rizika kardiovaskulranih bolesti”, rekla je dr Portolan- Pajić.
Naglasila je kako se javno-zdravstvenim projektom željela skrenuti pozornost da žene od kardiovaskularnih bolesti u Hrvatskoj umiru više od muškaraca iako je podjednaki rizik za razvoj kardiovaskularnih bolesti.
“Potrebno je oko 45. godine započeti s pregledima i utvrđivanjem čimbenika rizika kardiovaskularnih bolesti koje se mogu spriječiti i liječiti. Grad Zagreb je prepoznao važnost ovog projekta i u suradnji Poliklinikom za prevenciju i rehabilitaciju kardiovaskularnih bolesti, odlučio je provesti trogodišnji probir za žene starije od 45 godina te će svake godine biti pregledano oko 400 žena”, rekla je Portolan-Pajić.
Naglasila je da su tijekom pandemije Covid-19 kardiovaskularni bolesnici dvostruko ugroženi.
“Ovi bolesnici imaju veće izglede da razviju teže oblike bolesti Covid-19, a ugroženi su i ukoliko ne idu na redovite preglede zbog straha da će se koronavirusom zaraziti u bolnici”, zaključila je Portolan-Pajić.
