Ilustracija 📸 iStock/luchunyu

Otkrivamo: Općinski sud u Dubrovniku odbacio vještačenje Podobnika i Zorić

Visoki časni sud Hrvatske liječničke komore ranije ove godine izrekao je opomenu sudskom vještaku, psihijatru i liječniku Josipu Podobniku, nakon što je u postupku pred Općinskim sudom u Zagrebu, zajedno s psihologinjom Višnjom Škevin, u predmetu skrbništva nad djetetom, oštetio oca maloljetnog djeteta kojeg je vještačio bez prethodnog kontakta s njim, te mu pritom dijagnosticirao “narcistički poremećaj ličnosti”. Sud je pod vodstvom tadašnjeg suca Ivana Turudića zaključio da je Podobnik svojim postupcima naštetio ugledu liječničke profesije. Više o tome na linku.

XPress je sad u posjedu još jednoga sudskog predmeta u kojemu su stalni sudski vještak Josip Podobnik i psihologinja Jadranka Zorić vještačili osobu bez da su je prethodno ikada vidjeli. Identiteti osoba uključenih u predmet ostaju neotkriveni, prvenstveno radi zaštite prava maloljetne djece, ali imamo pismenu dozvolu za objavom informacija koje slijede.

Vještačenje odbačeno kao nestručno i neprofesionalno

Sudac Općinskog suda u Dubrovniku, Zoran Nikolić, u spornom predmetu o odlučivanju skrbništva nad malodobnom djecom iz 2019. godine, odbacio je vještačenje Podobnika i Zorić kao neetično, nestručno i neprofesionalno. Sudac je zatim predmet predao na povjerenje drugim vještacima.

Ono što vrijedi izdvojiti je primjedba suca da pogrešan pristup prema ocu djeteta, kojemu se vidno vještačilo u njegovu korist, može utjecati na procjenu ostalih članova obitelji. Dodaje kako se pritom koristila tehnika izbjeljivanja kako bi se postigao kontrast između crnoga i bijeloga u odnosu na treću osobu za koju sud nije niti tražio vještačenje, ali Podobnik i Zorić su svejedno tu osobu oštetili proizvoljnim dijagnosticiranjem.

Osobu koju nisu vidjeli proglasili psihopatom

Slično tvrdi i odvjetnica oštećene strane: “zadatak vještaka je bio vještačiti na okolnost kako djeca vide (…), a ne procjenjivati i praktički vještačiti (…) i to bez da su osobu vidjeli i čuli. Dakle, vještaci se nisu držali zadataka koje im je postavio sud. Prosto rečeno, vještaci nisu niti bili u prostoriji s osobom, a kamoli razmijenili i jednu riječ s njom, niti su izvršili bilo kakvu obradu njega kao osobe, niti imali uvid u njegov zdravstveni karton, a proglasili su ga u nalazu i mišljenju psihopatom. Radi se o eklatantnom primjeru prerevnog pristupa koji se pretvorio u svoju suprotnost. Dijagnosticiranje osobe koju vještaci uopće nisu vidjeli je nedopustivo, neetično, nestručno i neprofesionalno”.

Odvjetnica se pita, među ostalim, zašto nije provedena adekvatna procjena sposobnosti i strukture ličnosti za sve ispitanike te nisu korišteni isti standardi npr. za ispitivanje roditelja. Nejasno je zbog čega su različiti testovi primijenjeni kod supružnika.

Sudac Nikolić dalje navodi kako je na temelju svoga stručnoga pravičnoga znanja i dugogodišnjeg iskustva u sličnim predmetima te na temelju zdrave logike zaključio da se vještačenje Podobnika i Zorić odbaci i povjeri drugim vještacima. Ističe kako je tehnikom izbjeljivanja uočljivo da je otac prikazan izrazito “bijelim” poput “čudnovatog bijelog jednoroga”, koji postoji samo u bajkama, te dodaje i kako je primjetno da je majka okarakterizirana suspektno. Dalje potvrđuje navode odvjetnice da nije bilo potrebno vještačiti treću osobu i davati joj dijagnoze jer Sud to nije niti tražio.

Pravobraniteljica: ‘Ministarstvu smo uputili inicijativu…’

S neprofesionalnim i neetičnim postupanjem Podobnika upoznali smo sve institucije, a posebno nas je zanimala uključenost Pučke pravobraniteljice za djecu. Iz tog Ureda povratno dobivamo odgovor da su više informacija o jednom predmetu kojega posebno pratimo zatražili iz Državnog odvjetništva. Komentar Pravobraniteljice prenosimo u nastavku, u izvornom obliku.

“Ovim putem bismo željeli ponovno naglasiti da je Ured pravobranitelja za djecu tijelo koje prati ostvarivanje prava djece i nema izvršne ovlasti. Djelovanje institucija kontinuirano pratimo kako bismo saznali cjelovitu reakciju sustava na događaj te konačne ishode poduzetih mjera. Također se, prema procjeni, a u skladu s djelokrugom rada Ureda, uključujemo u praćenje pojedinačnih slučajeva, tražeći izvješća nadležnih tijela te, prema potrebi, upućujemo upozorenja i preporuke nadležnim institucijama. Isto tako, podsjećamo da zbog zaštite privatnosti djece ne komentiramo pojedinačne slučajeve i pritužbe niti dajemo informacije vezane za pojedinačne slučajeve.

Nastavno na Vaše navode da Ured pravobranitelja za djecu „na cijeli slučaj Podobnik i općenito rad sustava socijalne skrbi gledaju prebacujući odgovornost na oštećene roditelje“, podsjećamo da Ured nema ovlasti vrednovati niti tumačiti sadržaj pojedinog nalaza i mišljenja vještaka, stoga se stranke upućuju da svoje nezadovoljstvo izlože sudu u okviru postupka koji se vodi, u skladu s pravilima parničnog postupka. Isto tako, primjedbe na rad sudskog vještaka mogu se podnijeti ministru nadležnom za poslove pravosuđa, koji temeljem Zakona o sudovima imenuje i razrješava sudske vještake te odlučuje o njihovim drugim pravima i dužnostima.

Praćenjem ovoga područja kao problem ističemo činjenicu da još uvijek nije donesen novi Pravilnik o stalnim sudskim vještacima koji bi bio usklađen s izmijenjenim odredbama Zakona o sudovima. Stoga smo Ministarstvu pravosuđa, uprave i digitalne transformacije uputili inicijativu za donošenje Pravilnika o stalnim sudskim vještacima, s ciljem da se detaljno regulira područje nadzora nad radom sudskih vještaka, a pritom i definira suradnja sa strukovnim komorama, a sve kako bi se unaprijedila zaštita interesa djece o čijim se životima odlučuje u postupcima pred sudom.

Završno ističemo da smo u okviru naših ovlasti o predmetnom slučaju obavijestili i zatražili informaciju od Državnog odvjetništva Republike Hrvatske”, navode za naš portal.

Institucije sa svime upoznate, Podobnik nas tužio

Državnom sudbenom vijeću poslali smo pohvalu sucu Nikoliću jer je postupao savjesno i profesionalno, a Podobniku i Zorić dali smo priliku da komentiraju odbačaj njihovog vještačenja. Do trenutka objave ovoga teksta nismo primili njihove povratne reakcije. Napominjemo da je DORH u međuvremenu od nas zatražio sve dostupne informacije o Podobniku s ciljem utvrđivanja eventualne kaznene odgovornosti, a da nas je isti sudski vještak tužio za “naknadu štete nastale objavom informacije i povredom prava osobnosti”.

Zbog svega navedenog pokrenuli smo kampanju skupnog financiranja kako bismo financirali obranu i nastavili raditi svoj posao od interesa javnosti. Ako nas želite podržati, donirajte putem sljedeće poveznice ili podijelite objavu na društvenim mrežama. Naš rad ne financiraju političari kao novinare koji ne pišu o kriminalu i korupciji, stoga ovisimo samo o vašoj podršci.

Također, ako imate bilo kakvih saznanja o nepravilnostima u radu stalnih sudskih vještaka, slobodno nam se obratite s povjerenjem, može i anonimno.