Portal Xpress je pokrenuo seriju kolumni pod nazivom KolumnAI, u kojoj se uz pomoć umjetne inteligencije obrađuju aktualne teme. Autor tekstova je Miroslav Mađarić, promotor umjetne inteligencije, koristeći OpenAI Codex 4.0 za analizu i pisanje o ključnim društvenim pitanjima.
Prva kolumna fokusira se na demografske mjere, kombinirajući stručne uvide i AI alate kako bi ponudila inovativne perspektive.
KolumnAI: Nema vjere u demografske mjere!
Jučer sam OVDJE na xpress.hr najavio KolumnAI – kolumnu u kojoj propitujemo što umjetna inteligencija misli o aktualnim i važnim temama. Prva tema je DEMOGRAFIJA, gdje je na upit za analizu prije desetak dana objavljenog dokumenta „Prvi paket demografskih mjera“ , ChatGPT (generička umjetna inteligencija) je odgovorila opširno i oštro. Nisam tražio ukupnu „školsku“ ocjenu, ali mogla bi biti slaba „dvojka“. Najvažniji problem donesenih mjera je točka 7, dakle procesno JAKO LOŠE! U KolumnAI se OVDJE može točno vidjeti što je pitano, što je napisala AI, a što je u toj analizi autorski odgovoren, da bi kolumna došla pred čitatelje.
1. Mjere za rađanje u ranijoj dobi
To je jedan od silnih problema, iz niza razloga su prvorotke u RH prosječno starije od 30 godina! Posljedica je teško začeća, veća potreba umjetne oplodnje i čak u slučaju „uspjeha“ ostajanje na jednom djetetu.
- Paket mjera se ne osvrće na dob prvorotkinja niti uključuje inicijative za poticanje ranijeg majčinstva.
- Nema programa edukacije ili financijskih poticaja usmjerenih na mlađe roditelje.
2. Poticaji za medicinski potpomognutu oplodnju
U Hrvatskoj je tim postupcima rođeno oko 5 % djece svake godine. U javnom zdravstvu je dostupnost vrlo ograničena. Privatne klinike su dostupne samo uistinu bogatima. Veća dostupnost i djelotvornost ovih postupaka bi taj postotak lako mogli udvostručiti.
- Problem neplodnosti i potreba za olakšavanjem postupaka medicinski potpomognute oplodnje nije adresiran.
3. Stambena politika
Mlade obitelji ili odustaju od djece ili odlažu rađanje jer je kupnja stana nedostižna. K tome, ustrajemo na hrvatskom konceptu vlasništvu stana ili kuće, umjesto priuštivog najma, koji je poželjan i zbog pokretnosti radne snage.
- Postoje mjere za revitalizaciju depopuliranih područja, uključujući subvencije za preseljenje i zajmove za poduzetnike u tim područjima.
- Međutim, ne postoje specifični programi za olakšavanje stambenog zbrinjavanja mladih obitelji na nacionalnoj razini.
4. Usklađivanje obiteljskog i poslovnog života
Neusklađenost je jedan od glavnih motiva za neimanje djece, pogotovo više njih, a i za iseljavanje.
- Dokument predviđa povećanje roditeljskih naknada, dulji očinski dopust i veće naknade za roditelje djeteta s poteškoćama.
- Nema konkretnih mjera za fleksibilno radno vrijeme, a niti za organiziranu brigu od djeci izvan redovnog rada vrtića.
5. Povratak iseljenika
Uz broj djece, ovo je ključni problem koji se treba adresirati nezavisno o demografskoj politici. Upita za povratak ima godišnje 10ak tisuća, ali čak nema niti podataka o broju povratnika.
- Predloženi su poticaji za povratak iseljenika, uključujući povezivanje iseljenika s poslodavcima, stipendiranje učenja jezika i slično, kao niti sustavno praćenje kretanja povratka u Hrvatsku.
- Ključni razlozi iseljavanja, poput korupcije, neučinkovitih javnih službi i političkog klijentelizma, nisu prepoznati niti su ponuđena rješenja za njihovo otklanjanje.
6. Univerzalni dječji doplatak
Dječji doplatak na osnovi cenzusa de facto jače stimulira broj djece u obiteljima slabijeg imovinskog stanja. Dječji doplatak ne bi smio biti socijalna mjera, trošak po djetetu bi trebao biti za svako dijete isti.
- Dokument najavljuje tek analizu i predviđa izradu prijedloga novog Zakona o doplatku za djecu, ali nije jasno hoće li to uključivati univerzalni doplatak.
7. Kvantifikacija ishoda
Začuđujuće je da imamo takvu kvantifikaciju u „Strategiji demografske revitalizacije“ iz ožujka 2024, a uopće ne u ovom „Paketu mjera“!?
- Nema jasno definiranih ciljeva, poput povećanja nataliteta za određeni postotak ili broja povratnika.
- Npr. u strategiji je navedeno povećanje nataliteta za 10 % do 2028, te sto toliko smanjenje stope iseljavanja.
- Mjere su prikazane kroz financijske iznose, ali bez konkretnih mjerljivih učinaka.
Zaključak:
Dokument Prvi paket demografskih mjera donosi pozitivne pomake, poput povećanja roditeljskih naknada i mjera za revitalizaciju depopuliranih područja. Međutim, ključni izazovi poput pomlađivanja prvorotkinja, medicinski potpomognute oplodnje, univerzalnog dječjeg doplatka i sprječavanja iseljavanja nisu adekvatno adresirani.
Posebno zabrinjava izostanak sustavnih reformi za otklanjanje uzroka iseljavanja, poput korupcije i neučinkovitosti javnih službi. Nedostatak kvantificiranih ishoda čini mjere teško evaluabilnima i ograničava njihovu vjerodostojnost. Za stvarnu demografsku revitalizaciju potrebna je temeljita revizija mjera s fokusom na mjerljive ciljeve i rješavanje sustavnih problema. Znam da je to spomenuto u programima rada drugih ministarstava, ali je zbog silnog utjecaja na natalitet i iseljavanje moralo biti adresirano i u ovim mjerama! Takav nedostatak ukazuje na kroničku boljku institucija u Hrvatskoj: nesuradnju! Pogotovo u ovoj situaciji gdje novo ministarstvo demografije vodi koalicijski partner koji ne samo „da se ne bi štel mešati“ u „tuđe resore“, nego „tuđe“ mjere ne želi niti spominjati u svojim dokumentima!
Konačno, niti u strategiji niti u paketu mjera se u svezi demografije ne ističe najbitnije: DEMOGRAFIJA NIJE PROBLEM! Demografija, odnosno depopulacija je POSLJEDICA strukturalnih problema u Hrvatskoj. Ogromna depopulacija Irske u 19. stoljeću (50 %!) nije bio problem za sebe! To je bila posljedica bolesti krumpira i ugnjetavanja Krune. I što se desilo? Nakon uređenja države Irske je došlo do povratka praktički na broj prije „Velike Krumpirove Gladi“! Evo kako AI ocjenjuje „doprinos“ demografskoj revitalizaciji u Irskoj:
Ukupna procjena doprinosa ukupnoj demografskoj revitalizaciji u Irskoj:
- Poboljšanje kvalitete života: 40–50%
- Ciljane demografske mjere: 20–30%
- Migracijski trendovi: 30–40%
Naš „paket mjera“ se nažalost bavi „kikirikijem“!
…
Uvod u u serijal KolumnAI pročitajte OVDJE.
Mišljenja i stavovi autora izraženi u ovome tekstu ne izražavaju nužno stavove i mišljenja nakladnika, urednika i ostalih novinara i suradnika portala XPress.hr.