U sali gradske uprave Grada Ogulina održana je konferencija za novinare na temu novoga obračuna naknade za šumsko zemljište kojega Grad šest godina potražuje od Hrvatskih šuma za potrebe proširenja poduzetničke zone.
Gradonačelnik Dalibor Domitrović uvodno je kronološki predstavio postupak prijenosa zemljišta s Republike Hrvatske na Grad Ogulin, a koji je započet 2018. godine prvim zahtjevom za prijenos 45 hektara zemljišta sukladno Zakonu o upravljanju državnom imovinom i Zakonu o unaprjeđenju poduzetničke infrastrukture. Razlog je popunjenost postojeće zone od preko 90 posto, dok tvrtke Bjelina i Semmelrock traže dodatno zemljište za proširenje proizvodnje.
Hrvatske šume Gradu Ogulinu tek u siječnju 2023. dostavljaju izračun naknade koji iznosi oko 2 milijuna eura, odnosno tadašnjih 15,7 milijuna kuna, međutim, u međuvremenu dolazi do sječe šumskog etata na predmetnom zemljištu. Tim povodom Grad je zatražio novi obračun te je isti dostavljen dva i pol mjeseca nakon sastanka u Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva, na kojemu su još bili predstavnici Grada Ogulina i Hrvatskih šuma. Iz Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine dopisom od 17. prosinca tako navode da je novi obračun značajno porastao, te sada iznosi 2.566.659,43 eura. Zbog svega navedenoga, postoji rizik da investitori odustanu od investicija u poduzetničkoj zoni Ogulin, ali i od investicija u Hrvatskoj općenito.
Domitrović je podsjetio kako je o ovome problemu govorio u Saboru (više ovdje), pa i izravno premijeru Andreju Plenkoviću (više ovdje), o čemu smo također pisali. Dodao je i da je procjena sudskog vještaka iznosila 837.435 eura, što je dva i pol puta manje od zahtjeva Hrvatskih šuma.
Netko je posjekao državnu šumu, a Nediljko Dujić to sad želi naplatiti građanima Ogulina
Voditelj odsjeka za gospodarstvo Grada Ogulina, Mladen Stipetić, iznio je konkretnije informacije oko slučaja.
“Svatko normalan si postavlja pitanje što se desilo. Ista je površina, manje je šumske površine, a obračun je puno veći”, istaknuo je uvodno Stipetić. “Sam obračun su Hrvatske šume napravile na temelju Pravilnika o utvrđivanju šuma i šumskog zemljišta. Ta se naknada sastoji od tri dijela – od naknade za šumsko zemljište, od naknade za sastavinu, odnosno šumu i od naknade općekorisnih funkcija šuma. Te tri naknade čine zbroj ovih 2,5 milijuna eura”, pojasnio je.
Dodao je kako su Hrvatske šume jedino točno izračunale naknadu za šumsko zemljište, dok druge naknade, upozorava, “vrve netočnim podacima i fiktivnim radovima jer ne odgovaraju stvarnom stanju na terenu”, te su se sastavine ocjenjivale “od oka i voluntaristički”.
‘Pokušava se naplatiti nešto što ne postoji’
“Znamo da je Ogulin na nadmorskoj visini od 325 metara, a oni sami su naveli da je ta šuma u Otoku Oštarijskom od 311 do 327 metara nm/v. A kad su ocjenjivali tu sastavinu stavili su ocjenu 2, što je određeno za šume iznad 500 metara nm/v, pa kad se to pomnoži s određenim bodovima dobit ćete puno veću cifru. Također, tamo je ravničarski teren, dobiva se ocjena 1, to je 0,15 posto nagiba, a oni su stavili negdje dva, negdje tri”, ističe Stipetić, pravdajući time svoju tvrdnju da je obračun donešen na temelju lažnih podataka.
“Ono što je najgore, ovaj dio naknade za sastavinu, tu je napravljeno puno grešaka, namjernih i nenamjernih. Ne znam, ne mogu dokučiti zbog čega, ali ta nam je naknada velika za sastavinu, gotovo 80 posto od ukupnog iznosa”, rekao je.
Upozorio je da 11 ili 12 radnji koje su se radile, Hrvatske šume neke od tih radnji nisu radile, primjerice obrezivanje grana, a obračunali su ih. “To čak oni sami nisu propisali u svojim osnovama, ali su ih svejedno naplatili. Niti zaštitnu ogradu oko drveća, nisu to radili otkad postoji šumarstvo, niti je propisano, oni su je ipak stavili. Zato je toliko prostora za smanjiti iznos da odgovara stvarnom stanju, ali njima se fućka, platit će građani Ogulina”, tvrdi voditelj odsjeka za gospodarstvo.
Spomenuo je trošak utovara i vuče. “Došli su do iznosa od 66 tisuća, a nama naplaćuju 569.000 eura”, dodaje. “Ono što mene smeta je da Grad Ogulin radi, surađuje i dogovara sve s Ministarstvom državne imovine, koje je, po meni, jedino odgovorno jer su u stopostotnom vlasništvu Hrvatske šume, mi smo jedinica lokalne samouprave u ovoj državi, dakle to se kosi s odlukom Vlade RH o ravnomjernom regionalnom razvoju. Je li moguće da se ne vodi jednaka briga”, pita se Stipetić, poručivši kako tu ima posla za druge institucije jer se pokušava naplatiti nešto što ne postoji i što nije odrađeno.
‘Korišteni su frizirani podaci’
“Tehnički smo bili jasni kako bi građani bolje razumjeli. Tu su korišteni frizirani podaci. Uistinu ne može biti toliko velika naknada, to je čista opstrukcija, Drugačije sebi ne mogu pojasniti”, nadovezao se gradonačelnik, koji je pritom potvrdio da će, nakon Nove godine, razmotriti koja su pravna sredstva na raspolaganju, pa i moguće podizanje kaznene prijave protiv odgovornih osoba u Hrvatskim šumama. “Konzultirat ćemo s s pravnom odvjetničkom strukom i ako ima elemenata za kaznene prijave, ići ćemo u to sigurno”, rekao je i poručio da će se boriti i dalje za to zemljište.
Na naše pitanje, je li točno da je na sastanku s predstavnicima Hrvatskih šuma rečeno “da će ovaj put raditi obračun po zakonu”, gradonačelnik je potvrdio ispravnost te izjave.
Također nas je zanimalo smatraju li da su Hrvatske šume novim obračunom zapravo naštetile sebi, jer u slučaju da je Grad Ogulin prihvatio prvotni iznos koji je za pola milijuna niži, time bi se nanijela šteta državnoj tvrtki. “Možete i tako to gledati, ali posječeni etat po njihovim podacima vrijedi 36.000 eura, plus trošak koji su imali iznosi 30.000 eura. Kada to sve zbrojimo, to je 66.000 eura, a oni nama izračunaju da je to 569.000. Postavlja se pitanje, tko vam je dao za pravo da sječete po osam puta manjoj cijeni”, odgovorio je Stipetić, potvrdivši tako našu sumnju da su naplatiti nešto što ne smiju naplatiti. Mišljenja je da resorni ministar Branko Bačić može sazvati jedan sastanak kako bi novi obračun išao na reviziju.
Konferenciji za medije prisustvovao je i dogradonačelnik, Daniel Vukelja.
“Žalosno je da na svoj toj korespondenciji stoji grb Republike Hrvatske, a ponašanje je kao da smo dvije države koje su u ratu, Rusija i Ukrajina, pa jedna drugoj žele nanijeti gospodarsku štetu. To je baš tako ponašanje, ni ‘r’ od regionalnog razvoja”, zaključio je Vukelja.
