Nisam očekivao da će upit umjetnoj inteligenciji (AI):”Molim usporedbu predizbornih obećanja na predsjedničkim izborima sa stvarnim ovlastima Predsjednika RH”, za nju predstavljati toliko ‘tvrd orah’.
Na prvu sam dobio posve općenite odgovore, no s AI sve se dade ‘dogovoriti’! Potpitanja su je usmjerila poimenično na kandidate, davanje linkova na izvorne programe, a ne na medijske istupe, na usporedbu s obećanjima iz parlamentarnih izbora te konačno navođenje točnih zakonskih odredbi o ovlastima.
Podloga za ovaj članak je konačni, ažurirani nacrt od AI, naravno uz moje autorske dodatke i ispravke. Kao i obično u KolumnAI, OVDJE možete vidjeti što je dala AI, a što autor!
Predsjednički izbori 2024.: Obećanja izvan ovlasti predsjednika
Predsjednička kampanja 2024. ponovno donosi prepoznatljiv obrazac: kandidati iznose brojna obećanja koja nemaju dodirnih točaka s ustavnim ovlastima predsjednika Republike Hrvatske. Predsjednik, prema Ustavu, ima simboličnu i reprezentativnu ulogu uz ovlasti koje se odnose na:
- obranu,
- vanjsku politiku,
- stabilnost institucija državne vlasti.
Unatoč tome, obećanja u kampanjama često idu puno dalje od ovog formalnog djelokruga ovlasti predsjednika.
Kandidati s programima i njihove analize
Marija Selak Raspudić
- Izjava (Točka 2): “Zalažem se za promjenu Ustava kojom bi se predsjednici povjerilo pravo veta na zakone koji se tiču ljudskih prava i sloboda.”
Izvor: https://marijaselakraspudic.hr/program-za-predsjednicke-izbore-2024/
Analiza:
Predsjednik Republike Hrvatske nema pravo veta na zakone.
- Izvor: Članak 83. Ustava Republike Hrvatske, Narodne novine, br. 56/90 i 135/20.
Tomislav Jonjić
- Izjava (Točka 5): “Ukidanje Ustavnog suda i povjeravanje ustavnosudskih ovlaštenja posebnom odjelu Vrhovnog suda.”
Izvor: https://tomislavjonjic.hr/program/
Analiza:
Prema članku 125. Ustava Republike Hrvatske, Ustavni sud je samostalno i neovisno tijelo koje odlučuje o suglasnosti zakona s Ustavom.
- Izvor: Članak 125. Ustava Republike Hrvatske, Narodne novine, br. 56/90 i 135/20.
Ivana Kekin
- Izjava: “Institucija predsjednice RH ima snagu, vidljivost i alate, poput sazivanja Vlade i propitivanja ustavnosti zakona, da pitanja od javnog interesa i za opće dobro podigne na najvišu političku razinu.”
Izvor: https://www.ivanakekin.hr/ivana-kekin—predsjednica.html
Analiza:
Sazivanje sjednica Vlade:
Prema članku 10. Zakona o Vladi Republike Hrvatske, sjednice Vlade saziva isključivo predsjednik Vlade.
- Izvor: Zakon o Vladi Republike Hrvatske, Narodne novine, br. 150/11, čl. 10.
Propitivanje ustavnosti zakona:
Prema članku 38. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske, predsjednik Republike nije među ovlaštenim predlagateljima.
- Izvor: Ustavni zakon o Ustavnom sudu Republike Hrvatske, Narodne novine, br. 99/99 i 29/02, čl. 38.
Branka Lozo
- Izjava (Točka 6): “Očuvanje i zadržavanje prirodnog bogatstva pod državnim nadzorom: more, obala, jezera, rijeke, podzemne zalihe pitke vode, šume, poljoprivredno zemljište te nalazišta zemnog plina i nafte na kopnu i moru.”
Izvor: https://brankalozo.hr
Analiza:
Upravljanje prirodnim resursima u nadležnosti je Vlade i Sabora. Predsjednik nema formalne ovlasti za donošenje ili provedbu odluka o gospodarenju prirodnim resursima.
- Izvor: Članak 70. Ustava Republike Hrvatske, Narodne novine, br. 56/90 i 135/20.
Dragan Primorac
- Izjava: “Zalažem se za 100% usklađenje plaća i mirovina.”
Izvor: https://zanovogpredsjednika.hr
Analiza:
Politika plaća i mirovina u nadležnosti je Vlade i Sabora. Predsjednik može poticati raspravu, ali nema formalnu moć za provedbu.
- Izvor: Članak 78. Zakona o izvršavanju proračuna, Narodne novine, br. 87/08.
Niko Tokić Kartelo
- Izjava: “Kao predsjednik, zalagat ću se za ukidanje PDV-a jer je to porez koji opterećuje naše gospodarstvo.”
Izvor: https://predsjednikprijatelj.hr/program/
Analiza:
Porezna politika, uključujući PDV, u nadležnosti je Sabora i Vlade.
- Izvor: Zakon o PDV-u, Narodne novine, br. 73/13.
Zoran Milanović
- Izjava: “Institucije države moraju otkrivati i kažnjavati kriminal i korupciju, a ne ih prikrivati u zaštiti vlasti.”
Izvor: https://www.zoranmilanovic.hr/za-jos-5-godina/
Analiza:
Borba protiv kriminala i korupcije u nadležnosti je pravosudnih tijela i policije. Predsjednik može poticati borbu protiv korupcije, ali nema izravne ovlasti u provođenju istraga.
- Izvor: Članak 119. Ustava Republike Hrvatske, Narodne novine, br. 56/90 i 135/20.
Miro Bulj
- Izjava: “Kao predsjednik, bavit ću se stvarnim problemima naših građana od inflacije do ilegalnih migracija i zamjene stanovništva.”
Izvor: https://x.com/MiroBulj/status/1868208409696469440
Analiza:
- Inflacija: Predsjednik Republike Hrvatske nema ovlasti za regulaciju ili upravljanje inflacijom. Monetarna politika i regulacija inflacije u nadležnosti su Hrvatske narodne banke i Vlade Republike Hrvatske, koje upravljaju makroekonomskim alatima i zakonodavstvom.
- Izvor: Zakon o Hrvatskoj narodnoj banci, Narodne novine, br. 75/08.
- Ilegalne migracije: Predsjednik Republike ima ulogu u vanjskoj politici i obrani te može koristiti autoritet za poticanje Vlade na donošenje mjera protiv ilegalnih migracija. Međutim, operativne odluke u ovom području su isključivo u nadležnosti Ministarstva unutarnjih poslova i Vlade.
- Izvor: Zakon o strancima, Narodne novine, br. 133/20, čl. 6.
- Zamjena stanovništva: Ovo je politički termin koji često implicira demografske promjene povezane s migracijama. Predsjednik Republike nema formalne ovlasti za upravljanje demografskim politikama ili migracijama. Ove odluke donosi Vlada, u suradnji s Ministarstvom demografije, obitelji, mladih i socijalne politike.
- Izvor: Zakon o demografskom razvoju, Narodne novine, br. 56/15.
Za usporedbu s ovim predizbornim obećanjima izvan ovlasti predsjednika, podsjetimo se na jedno od ključnih obećanja iz predizbornog HDZ-a iz 2016. godine:
- “ Trajno ćemo usklađivati visinu mirovina s rastom plaća u odnosu na kretanje BDP-a, proračunskog deficita i troškova života u cilju da se mirovine postupno povećavaju prema razini od 60% prosječne plaće …”
Prema podacima iz 2016. godine, prosječne mirovine iznosile su 47 % prosječne plaće, dok su danas ispod 45 %.
- Izvor: Državni zavod za statistiku, podaci o prosječnim mirovinama i plaćama.
Unatoč činjenici da izvršna vlast ima ovlasti za provedbu ovakvog obećanja, rezultati pokazuju suprotan smjer. Ovo obećanje ilustrira razliku između političkih poruka i stvarnih rezultata, čak i kada postoji institucionalna moć za njegovo ispunjenje. To je dijelom i rezultat ponašanja birača, jer ne ‘sankcioniraju’ iskustva neispunjenih obećanja na sljedećim izborima.
Zaključak
Ovih navodi pokazuju da svi kandidati u predsjedničkoj kampanji nude prijedloge koji nadilaze ustavne ovlasti predsjednika Republike Hrvatske. Postavlja se pitanje:
- Ne znaju li kandidati sami granice predsjedničkih ovlasti?
- Pretpostavljaju li da ih ne znaju ni birači?
- Ili vjeruju da birači jednostavno žele čuti ono što zvuči privlačno, neovisno o stvarnim mogućnostima funkcije?
Kandidat koji bi biračima rekao istinu – da su predsjedničke ovlasti ograničene i da se može baviti isključivo obranom, vanjskom politikom i stabilnošću državnih institucija – vjerojatno bi naišao na slab odaziv. U političkoj areni i dalje vrijedi pravilo da birači često biraju ‘velika obećanja’, a ne realna rješenja.
Tjerajmo ovu situaciju do apsurda: ispada da je jedina ‘svjetla točka’ kandidatskih obećanja iz ove ekipe bila: “Postavit ću križ u svoj ured!”.
Predsjednik/ca uistinu ima ovlasti urediti svoj radni prostor, uistinu vjerujemo da bi to obećanje odmah bilo ispunjeno!
Zašto svi kandidati daju obećavanja izvan predsjedničkih ovlasti?
- Neznanje kandidata: Neki kandidati možda nisu dovoljno upućeni u stvarne ovlasti predsjednika.
- Podcjenjivanje birača: Kandidati pretpostavljaju da birači ne razlikuju predsjedničke od zakonodavnih i izvršnih ovlasti.
- Politički populizam: Velika obećanja privlače pozornost i stvaraju dojam snage i vizije, bez obzira na stvarnu mogućnost provedbe.
- Emotivna očekivanja birača: Birači često žele čuti privlačna obećanja, a ne nužno realne i ostvarive ciljeve.
Što bi se dogodilo s “9. kandidatom”?
Što bi se dogodilo kad bi jedan kandidat iskreno poručio biračima:
“Ne želim vam davati obećanja koja ne mogu ispuniti. U okviru ovlasti – obrana, vanjska politika i usklađeni rad institucija – učinit ću maksimum da Hrvatska postane uređenija država”?
- Pozitivno: Iskrenost bi pridobila informirane birače koji cijene transparentnost i ozbiljnost. Kandidat bi se istaknuo kao glas razuma.
- Negativno: Širi dio birača, sklon ‘velikim vizijama’, mogao bi ga doživjeti kao nedovoljno ambicioznog i slabog. U populističkom okruženju, ovakav kandidat bi teško mobilizirao masovnu podršku.
Neto učinak: Kratkoročno, ovakav kandidat imao bi ograničen uspjeh, ali dugoročno bi mogao doprinijeti političkoj pismenosti birača i promjeni političke kulture u Hrvatskoj. Kandidati koji govore istinu riskiraju manju popularnost, ali ostavljaju pozitivan trag kao nositelji odgovorne politike. Hoće li birači jednog dana cijeniti realizam više od populizma? Vrijeme će pokazati.
Ovako je AI objasnila ‘na finjaka’ kakav stav prema biračima imaju kandidati. No budući da su takvi BAŠ SVI DO JEDNOGA, nije li generalno stav političara prema biračima mnogo gori? Ako na parlamentarnim izborima obećaješ, pa ne izvršiš, nije dobro. Ali ako uporno obećaješ ono što je unaprijed jasno da nemaš niti ovlasti izvršiti, nije li to čisti bezobrazluk, vrijeđanje inteligencije birača? Neka birači sami zaključe!
…
Uvod u u serijal KolumnAI pročitajte OVDJE.
Mišljenja i stavovi autora izraženi u ovome tekstu ne izražavaju nužno stavove i mišljenja nakladnika, urednika i ostalih novinara i suradnika portala XPress.hr.