U prošle dvije KolumnAI sam se bavio na prvi pogled dosadnom temom: pravilnici koje ministri uporno donose – zakašnjelo ili još češće nikada. Ovu „trilogiju“ zaključujem drastičnim primjerom – nedonošenje podzakonskih propisa gotovo četiri godine, uz štetu za državni proračun procijenjenu na više stotina milijuna EUR. I ovaj slučaj je krenuo od zahtjeva za pristup informacijama (vidi OVDJE), a uobličen pomoću umjetne inteligencije (uređivanje vidi OVDJE, da znate tko je što pisao!).
Zaplet:
Od 2020. do početka 2024., hrvatski turizam bilježio je rast, ali državna uprava ostavila je stotine milijuna eura nenaplaćenih zakupnina zbog izostanka pravodobnog donošenja propisa. Ovdje mislimo na:
- Uredbu o uređenju zakupa na dijelovima kampa u vlasništvu Republike Hrvatske i
- Uredbu o uređenju zakupa na turističkom zemljištu na kojem su izgrađeni hoteli i turistička naselja
koje su donesene tek 9. veljače 2024. (Narodne novine, broj 16/2024), iako je prema članku 48. Zakona o neprocijenjenom građevinskom zemljištu (NN 50/2020) trebale biti donesene najkasnije do 2.7.2020. godine.
Razlozi nenaplate zakupnina
Iz dopisa Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine (MPGI) vidljivo je kako od 2. svibnja 2020. godine nisu sklopljeni novi ugovori o zakupu jer su nužna rješenja o obuhvatu zemljišta i razvrstavanju na procijenjeno i neprocijenjeno zemljište zbog nedostatka podzakonskih akata tri godine ostala nedonesena. U Ministarstvu ističu da su postupci donošenja tih rješenja još uvijek u tijeku. Službenu informaciju o tome možete vidjeti u odgovoru MPGI OVDJE.
Četiri ministra i njihovi neispunjeni rokovi
Od 2020. godine četiri ministra izmjenjivala su se na čelu MPGI:
- Predrag Štromar (siječanj 2020. – srpanj 2020.),
- Darko Horvat (srpanj 2020. – veljača 2022.),
- Ivan Paladina (veljača 2022. – svibanj 2023.),
- Branko Bačić (od svibnja 2023. do danas).
Svaki od njih trebao je osigurati donošenje uredbi najkasnije do 2.7.2020. godine ili barem ubrzati zakonodavne procese, ali se to nije dogodilo sve do veljače 2024. godine. Kada dobijemo sve podatke od MPGI, moći ćemo u odnosu na vrijeme provedeno u ministarskoj fotelji precizno izračunati koliko je desetaka/stotina milijuna EUR svaki od njih pojedinačno ovime upropastio. No već sada znamo da je ukupna šteta ogromna, a posve je upitno je li moguća retrogradna naplata predmetnih zakupnina. Svejedno je kome se pridijeli odgovornost, koja može uključivati i premijera Plenkovića zato, jer Zakon predviđa da Uredbu donosi Vlada, a ne resorno ministarstvo!
Zakonski vakuum i propusti u reguliranju turističkih zemljišta
Zakon o neprocijenjenom građevinskom zemljištu stupio je na snagu u 2.5.2020. godine. Njime je predviđeno da Vlada donosi podzakonske akte, uključujući uredbe o zakupninama, u roku od 60 dana od stupanja zakona na snagu (članak 48.). Međutim, Uredbe za kampove, hotele i turistička naselja donesene su gotovo četiri godine kasnije, tek 9.2.2024.
Šira slika: Utjecaj na državne prihode
Dok podaci o nenaplaćenim zakupninama za hotele i naselja tek trebaju biti dostavljeni od strane MPGI, njihova rekapitulacija zakupnina kampova iz 2024. godine (presliku vidi OVDJE) pokazuje iznose koji premašuju 56 milijuna kuna za 2024. godinu. To predstavlja samo dio mogućih prihoda izgubljenih tijekom prethodnih godina, a sve se može konzervativno procijeniti na više stotina milijuna EUR u razdoblju 2020-2023.
Zaključak
Dok turistički sektor doprinosi rastu hrvatskog BDP-a, problemi u upravljanju državnim resursima ukazuju na ozbiljne propuste i neefikasnosti. Osobe iz struke koje su dobile ovo na uvid sumnjaju na pogodovanje velikim privatnim turističkim organizacijama. Osobno smatram da se u većoj mjeri radi o nemaru i nesposobnosti. No i nemar i namjera pogodovanju su pokriveni Kaznenim zakonom RH i zato je za ovaj predmet podnesena odgovarajuća kaznena prijava (vidi OVDJE). Vladini i ministarski propusti, zajedno s očitim nedostacima u zakonodavstvu, doveli su do višegodišnjih gubitaka za državni proračun. S obzirom na dosadašnje kašnjenje, pitanje je hoće li sustav ubuduće uspjeti naplatiti i raspodijeliti zakupnine u skladu s interesima države i građana.
Kad gleda ovaj nered u radu tijela javne vlasti, „mali čovjek“, običan građanin RH se pita, djeluje li državna vlast „redovito“? Niti najveći optimisti ne mogu dati potvrdan odgovor na to pitanje! No pokušajmo pronaći „kamen mudraca“ kako se to može popraviti? Pođimo od početka, izvora, a to je legislativno u Hrvatskoj Ustav RH, članak 94, stavak 2:
„Predsjednik Republike brine se za redovito … djelovanje … državne vlasti.“
O tome, kako se brine, može li se uopće brinuti i, ako ne, kako postići da se brine više od vlastitog nemirnog sna ili stresa, u sljedećoj KolumnAI!
…
Uvod u u serijal KolumnAI pročitajte OVDJE.
Mišljenja i stavovi autora izraženi u ovome tekstu ne izražavaju nužno stavove i mišljenja nakladnika, urednika i ostalih novinara i suradnika portala XPress.hr.
OCIJENI TEKST