Novi Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti mogao bi značajno promijeniti uvjete pod kojima u Hrvatskoj posluju mali obiteljski iznajmljivači. Udruga Spasimo male obiteljske iznajmljivače (SMOi) upozorava da bi dio predloženih odredbi mogao ugroziti nastavak legalnog poslovanja tisuća građana te smatra da pojedina ograničenja nisu u skladu s temeljnim načelima prava Europske unije.
Zbog toga je SMOi podnio komentar, odnosno prigovor na prijedlog zakona u okviru europskog sustava TRIS, tražeći da se prije njegova konačnog usvajanja ispita usklađenost spornih odredbi s europskim pravom. U središtu prigovora su obvezna periodična rekategorizacija smještaja, uvjet prebivališta za status domaćina te, osobito, nova pravila za iznajmljivače u višestambenim zgradama, prema kojima bi za nastavak djelatnosti trebali pribaviti suglasnosti suvlasnika i neposrednih susjeda.
Udruga pritom tvrdi da bi dio postojećih, godinama legalnih iznajmljivača mogao ostati bez prava na rad, i to bez utvrđenog prekršaja ili konkretnog problema sa smještajem. Kao upozorenje navode primjere Portugala i Irske, gdje su, tvrde, kroz postupak TRIS mijenjane sporne odredbe prije njihova stupanja na snagu.
Obvezna rekategorizacija svakih deset godina
Jedna od odredbi na koju udruga posebno upozorava jest obveza rekategorizacije smještajnih jedinica svakih deset godina, neovisno o tome je li objekt u međuvremenu mijenjan ili je dosadašnja kategorija bila predmet bilo kakvih problema.
Prema SMOi-ju, novi kriteriji kategorizacije trebali bi biti detaljnije uređeni pravilnicima Ministarstva turizma i sporta. Udruga upozorava da bi trošak postupka snosili sami iznajmljivači, dok bi ishod mogao biti snižavanje kategorije ili čak gubitak postojećeg rješenja.
“Ne protivimo se pravu države da kontrolira kvalitetu i sigurnost smještaja tamo gdje postoji indikacija da ne odgovara standardu, no kvaliteta se jednako mora podizati u svim segmentima turističke ponude“, poručuju iz SMOi-ja.
Udruga smatra da nema opravdanja za automatsku kontrolu svih postojećih iznajmljivača, uključujući i one koji godinama posluju bez problema.
Poseban status domaćina vezan uz prebivalište
Sporna im je i odredba prema kojoj bi se poseban status “domaćina” vezao uz prebivalište u istoj županiji u kojoj se nalazi objekt.
SMOi tvrdi da bi takvo rješenje različito tretiralo iznajmljivače ovisno o njihovu prebivalištu, iako ta okolnost sama po sebi, smatraju, nije povezana s kvalitetom ili sigurnošću usluge.
Posebno problematičnim smatraju položaj vlasnika stanova u višestambenim zgradama.
Jedan susjed mogao bi blokirati iznajmljivanje
Prema tumačenju SMOi-ja, iznajmljivači u višestambenim zgradama morali bi dobiti suglasnost dvije trećine suvlasnika, ali i suglasnost svakog neposrednog susjeda – vlasnika stana iznad, ispod ili pokraj njihova stana.
To, upozoravaju iz udruge, znači da bi pojedinačni susjed mogao onemogućiti ili ugasiti legalno obavljanje djelatnosti čak i ako za to ne postoji utvrđena buka, šteta, nered ili drugi konkretan problem.
Dodatni problem vide u slučajevima kada je jedan od suvlasnika država. Tvrde da Državni ured za nekretnine odbija davati suglasnost za kratkoročni najam, zbog čega bi i objekt koji ima suglasnost ostalih suvlasnika mogao ostati bez mogućnosti legalnog turističkog iznajmljivanja.
Posebno ističu položaj postojećih iznajmljivača. Ako do kraja 2029. godine ne uspiju prikupiti propisane suglasnosti, prema SMOi-ju mogli bi izgubiti pravo na rad iako nisu počinili nikakav prekršaj.
U praksi bi problem mogli predstavljati i slučajevi kada je neki od vlasnika nedostupan, živi u inozemstvu, vodi se ostavinski postupak ili vlasnički odnosi nisu riješeni.
“Neopravdano je državnim dekretom jednom susjedu dati pravo da bez razloga ugasi tuđu legalnu djelatnost, osobito kad u zgradi već postoji niz drugih djelatnosti koje posluju sa strankama“, poručuju iz udruge.
Pozivaju se na Portugal i Irsku
SMOi kao argument navodi i iskustva drugih članica Europske unije. Udruga tvrdi da je Portugal nakon uvođenja modela koji je uključivao suglasnost susjeda kasnije promijenio pristup te ograničavanje kratkoročnog najma vezao uz konkretne lokacije i odluke javne vlasti, umjesto općih ograničenja.
Pozivaju se i na postupak kroz TRIS u kojem je, prema njihovim navodima, Europska komisija reagirala na portugalski prijedlog te zatražila prilagodbu spornih odredbi europskom pravu.
SMOi navodi i primjer Irske, tvrdeći da je kroz isti europski mehanizam došlo do prilagodbe spornih odredbi prije stupanja propisa na snagu.
“Hrvatska ne bi smjela uvoditi stroži model od onoga od kojega je Portugal već odustao zbog nesuglasja s pravnom stečevinom EU“, poručuje predsjednik SMOi-ja, Vedran Tomić.
SMOi traži da se ograničenja ne primjenjuju linearno
SMOi smatra da država mora razlikovati područja u kojima doista postoji problem s prekomjernim turizmom od područja u kojima turistički najam predstavlja važan izvor prihoda i gospodarske aktivnosti.
Udruga pritom upozorava na, kako navodi, velike regionalne razlike u Hrvatskoj – od turistički najopterećenijih gradova i obalnih područja do otoka i kontinentalnih krajeva koji se suočavaju s depopulacijom i praznim nekretninama.
“Bilo kakva ograničenja turističke djelatnosti u domaćinstvu ne smiju se uvoditi linearno za cijelu Hrvatsku, od gradova pod turističkim pritiskom do krajeva s depopulacijom, praznim kućama i slabijom gospodarskom aktivnošću“, smatraju u SMOi-ju.
Udruga također odbacuje argument da se ograničavanjem privatnog turističkog smještaja može riješiti problem priuštivog stanovanja. Tvrde da bi država dio problema mogla rješavati aktiviranjem vlastitog stambenog fonda i razvojem programa priuštivog najma.
Prema podacima koje iznosi SMOi, u Hrvatskoj djeluje oko 110.000 malih obiteljskih iznajmljivača, koji čine približno 60 posto ukupnog turističkog smještajnog kapaciteta.
“Da se ne lažemo, niti je problem prekomjernog turizma u obiteljskom smještaju niti je cilj ovih mjera priuštivo stanovanje“, tvrdi potpredsjednica udruge, Hana Matić.
Iz SMOi-ja pozivaju male obiteljske iznajmljivače i druge zainteresirane građane da se uključe u postupak TRIS-a i dostave svoje komentare na prijedlog zakona.
Udruga pritom najavljuje da bi, ako se od spornih odredbi ne odustane ili ih se ne izmijeni, mogla razmotriti i organiziranje javnih prosvjeda.
