Dokumenti koje je Jasna Lasić, predsjednica županijske organizacije HSS-a Karlovačke županije, dobila pravom na pristup informacijama otvaraju niz pitanja o načinu na koji je Grad Karlovac procjenjivao stanje lipa na Trgu bana Josipa Jelačića i ulozi njihove zdravstvene procjene u odluci o nastavku projekta rekonstrukcije.
Službeni odgovor Grada Karlovca na zahtjev za pristup informacijama, koji je Lasić objavila na društvenoj mreži, donosi jednu važnu činjenicu: cjelovit stručni elaborat procjene zdravstvenog stanja stabala lipa na Trgu bana Josipa Jelačića nije izrađen.
U odgovoru Grada navodi se da je Zelenilo d.o.o. u okviru obavljanja svoje djelatnosti vodilo Registar stabala Grada Karlovca, koji sadrži podatke o stanju stabala, uključujući njihovu dob, visinu, podatke o orezivanju, vrsti orezivanja, prsnom promjeru i druge podatke. Grad se poziva i na postojeću krajobraznu studiju.
No istodobno izrijekom navodi da cjelovit stručni elaborat procjene zdravstvenog stanja lipa nije izrađen.
To je posebno zanimljivo u kontekstu javne rasprave o tome u kakvom su stanju bile lipe na Trgu i na temelju čega je procijenjeno da ih nije moguće zadržati.
Radna skupina imenovana 17. srpnja, na teren izašla istoga dana
Još je zanimljiviji slijed događaja nakon privremene obustave radova.
Grad Karlovac navodi da je izvođač radova na uređenju Trga uveden u posao 1. lipnja 2026., ali da je 19. lipnja donesena odluka o privremenoj obustavi radova zbog preispitivanja mogućnosti izmjene projekta radi zadržavanja stabala lipe, kestena i javora na Trgu bana Josipa Jelačića.
Nakon toga Gradsko vijeće je 16. srpnja donijelo Zaključak o nastavku provedbe integriranog ITU projekta “Rekonstrukcija Trga bana Jelačića i poboljšanje urbane mobilnosti u Zvijezdi”.
Dan poslije, 17. srpnja 2026., gradonačelnik Damir Mandić donio je rješenje o imenovanju Radne skupine za predsjedavanje lipa.
U skupinu su imenovani predstavnici Grada Karlovca, Zelenila, Hrvatskog šumarskog instituta, Sveučilišta u Karlovcu te Javne ustanove NATURA VIVA.
Zadatak skupine, međutim, prema samom rješenju nije bio izrada cjelovitog elaborata zdravstvenog stanja niti donošenje odluke o rušenju stabala, već “sagledati stanje i utvrditi mogućnosti vezane uz presađivanje lipa s Trga bana Josipa Jelačića na drugu odgovarajuću lokaciju koja omogućuje daljnji razvoj stabala”.
Prema odgovoru Grada, skupina je istoga dana, 17. srpnja, izašla na teren i vizualnom metodom procijenila stanje stabala.
Drugim riječima, dokumenti pokazuju da je stručna skupina imenovana i da je vizualni pregled obavila istoga dana, dok Grad istodobno potvrđuje da za lipe nije izrađen cjelovit stručni elaborat procjene zdravstvenog stanja.
Projektom već predviđeno uklanjanje 66 stabala
Dokumenti otvaraju i drugo važno pitanje.
U službenom Zaključku Gradskog vijeća od 16. srpnja navodi se da je projektnom dokumentacijom predviđeno uklanjanje ukupno 66 stabala.
Od toga 42 stabla na Trgu bana Josipa Jelačića i 24 stabla uz Ulicu Frana Kurelca. Istom je dokumentacijom predviđena sadnja 52 nova stabla na području obuhvata projekta, dok će deset mladih stabala biti presađeno.
To znači da je projektom predviđeno uklanjanje 14 stabala više nego što će ih biti posađeno. Iz dokumentacije tako proizlazi da je uklanjanje stabala bilo predviđeno projektnom dokumentacijom i prije aktualne rasprave.
Grad Karlovac u svojoj objavi od 10. srpnja također navodi da je projekt pripreman godinama, na temelju prostorno-planske i konzervatorske dokumentacije, projektnih rješenja i ranije ishođenih akata za građenje.
Upravo zato pitanje postaje još zanimljivije: Ako je uklanjanje stabala već bilo sastavni dio projektne dokumentacije, koja je konkretno bila uloga naknadno osnovane radne skupine i procjene njihova stanja?
Projekt vrijedan 13 milijuna eura
Riječ je o velikom integriranom projektu “Rekonstrukcija Trga bana Jelačića i poboljšanje urbane mobilnosti u Zvijezdi”, čija ukupna vrijednost iznosi oko 13,09 milijuna eura, uz 8,79 milijuna eura predviđenih bespovratnih sredstava Europske unije.
Sam zahvat uređenja Trga vrijedan je nešto manje od pet milijuna eura, a Grad navodi da se financira kroz ITU mehanizam, uz 67 posto sufinanciranja i 33 posto vlastitog udjela.
Grad pritom tvrdi da je projekt usklađen s načelom “ne nanosi bitnu štetu” (DNSH) te da uključuje niz mjera zelene infrastrukture, novu sadnju i druge mjere prilagodbe klimatskim promjenama.
No upravo zbog toga ostaje legitimno pitanje kako je u procjeni projekta tretirano uklanjanje postojećeg višedesetljetnog drvoreda, osobito kada sam Grad sada službeno potvrđuje da nije izrađen cjelovit stručni elaborat zdravstvenog stanja lipa.
Što je zapravo utvrđeno o zdravstvenom stanju lipa?
To je možda i ključno pitanje cijelog slučaja.
Dokumenti koje je objavila Jasna Lasić pokazuju da postoji Registar stabala i da su postojale vizualne procjene, ali istodobno pokazuju i da nije izrađen cjelovit stručni elaborat procjene zdravstvenog stanja stabala lipa.
Stoga se nameće pitanje: Na temelju kojeg konkretnog stručnog dokumenta, nalaza ili metodologije doneseni su zaključci o zdravstvenom stanju pojedinih lipa?
Drugo pitanje odnosi se na sam projekt: Ako je uklanjanje 42 stabla na Trgu bilo predviđeno projektnom dokumentacijom prije nego što je u srpnju 2026. imenovana radna skupina, je li zdravstveno stanje stabala uopće bilo presudan razlog njihova uklanjanja ili je ono bilo posljedica već utvrđenog projektnog rješenja?
Treće pitanje odnosi se na transparentnost: Zašto se u zapisniku radne skupine planira anonimizirati vlastoručne potpise članova skupine, ako su njihova imena, funkcije i stručne kvalifikacije već javno poznati iz samog Rješenja o imenovanju?
Odgovori na ta pitanja mogli bi znatno jasnije pokazati je li zdravstveno stanje lipa bilo temeljna stručna okolnost za njihovo uklanjanje ili je njihova sudbina u velikoj mjeri bila određena projektnim rješenjem koje je postojalo puno prije srpanjske procjene.
