U organizaciji Zaklade Hrvatska kuća srca i Hrvatskoga zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) danas je u Zagrebu održan okrugli stol pod nazivom “Prevencija Covida i postcovida”, na kojem je istaknuto kako su kardiovaskularni bolesnici jedni od najrizičnijih za obolijevanje od teških oblika bolesti Covid-19.
No, zabrinjavajuća je činjenica da nakon preboljenja Covida-19 ili tijekom bolesti kod nekih osoba dolazi do pojave različitih kardiovaskularnih smetnji, koje prethodno nisu imali.
Tako su uočeni učestali poremećaji ritma i infarkti miokarda, a virus SARS-Cov-2 može zahvatiti srčani mišić te uzrokovati srčano zatajenje, što predstavlja povećani rizik od smrtnosti. Stoga je ukazano na važnost prevencije Covida i postcovida te drugih respiratornih virusnih i bakterijskih oboljenja koja mogu biti rizična za kardiovaskularne pacijente, ali i zdravo stanovništvo.
“Suočavamo se s rastućim brojem osoba koje imaju povremene ili trajne posljedice preboljenja Covida-19. Ova bolest se percipira kao primarno infekcijska bolest dišnog sustava, ali je u velikoj mjeri i kardiovaskularna. Naime, patofiziološka zbivanja koja prate infekciju virusom SARS-CoV-2 mogu imate teške posljedice na srce i krvne žile. Primjerice, od toga da u organizmu postoji pojačana upalna aktivnost koja iritantno djeluje na srce i može biti okidač za aritmiju, od kojih neke mogu biti i smrtonosne, do toga da može pogodovati akutnom zatajenju srca ili nastanku infarkta miokarda, bilo na temelju već postojeće koronarne bolesti ili na temelju arterijskih embolija koje završavaju u koronalnim krvnim žilama”, istaknuo je akademik Davor Milčić, predsjednik Kardiološkog društva i upravitelj Zaklade Hrvatska kuća srca.
Kako je rekao, može se zaključiti da su brojni scenariji koji se mogu zakomplicirati Covid-19 kadriovaskularnim komplikacijama te je dodao da i nakon preboljenja Covida je sve više bolesnika koji s raznim problemima dolaze u kardiološke i druge ordinacije.
Osvrnuo se i na konkretne posljedice post Covida.
“Mnogi bolesnici su čuli da Covid-19 može oštetiti srce i kardiovaskularni sustav te se javljaju liječniku zbog osjećaja treperenja u prsima, probadanja u prsištu. Mora se vidjeti jesu li razlozi objektivni ili psihološki. Međutim, određeni broj bolesnika ima postcovid oštećenje miokarda koja mogu biti upalne etiologije, može se raditi o upali nakon što je bolesnik postao negativan, koja više nije mikrobiološka nego autoimuna i oštećuje miokard, njegovu strukturu i funkciju. Može doći do različitih oblika zatajenja srca koji mogu biti indikacija za radikalne metode liječenja, kao što je recimo transplatacija srca ili primjena nekih mehaničkih cirkulacijskih crpki”, pojasnio je akademik Miličić.
No, većina bolesnika ima blaže oblike komplikacija te se zahtijeva rana dijagnostika i liječenje.
“Nakon Covida neki bolesnici imaju povećanu sklonost zgrušavanja krvi, što pogoduje arterijskim trombozama i tromboembolijama, pa su i u postcovid razdoblju moguće povećane učestalosti infarkta miokarda. To može uzročno-posljedično biti vezano s preboljenjem Covida-19, te različite druge tromboze i embolije arterijskog i venskog sustava. Primjerice, plućna embolija je jedno stanje koje viđamo mjesecima nakon preboljele infekcije Covid 19 i može se uspostaviti uzročno-posljedična veza”, rekao je akademik Miličić.
Što se tiče prevencije postcovida, spomenuo je kako je bitno da se osoba rano javi svom liječniku zbog komplikacija kako bi se započelo s liječenjem.
“Simptomi zbog kojih nam se najčešće javljaju ljudi u postcovid periodu su kašalj, bolovi u prsima i kratkoća daha. Kod nekih osoba ne nađemo fizičke razloge za probleme, nego se radi o produljenom oporavku uz kombinaciju s psihičkom komponentom, ali kod nekih bolesnika su i tegobe respiratornog sustava. Najčešće nailazimo na oštećenje plućnog tkiva, ali su često i tromoembolijska zbivanja. Imamo pacijente s posljedicama akutne embolije za vrijeme Covida ili je ta emobolija razvijena u postcovid periodu”, rekla je doc.dr.sc Mateja Janković-Makek s KBC Zagreb.
Spomenula je da u Klinici za plućne bolesti Jordanovac od ukupnog broja bolesnika koji su prošli postcovid ambulantu, oko 40 posto ima povišeni krvi tlak, 13 posto šećernu bolest, dok kronarna bolest i fibrilacija atrija zabilježene su kod 4 do 6 posto bolesnika. Naglasila je da rehabilitacija bolesnika u postcovid periodu traje do tri tjedna, a ona je respiratorna i fizikalna.
Na okruglom stolu svoje iskustvo je podijelio 37-godišnji Branimir Valenčak, koji je obolio od upale srčane mišićne ovojnice kao posljedice bolesti Covid-19.
“U ožujku prošle godine zarazio sam se Covidomte sam imao temeperaturu 37,5. No, nakon dva mjeseca opet sam dobio temperaturu te sam pomislio da sam ponovno zaražen. Testirao sam se i bio sam negativan. Osjećao sam slabost u čitavom tijelu, a temperatura je dosizala do 40 stupnjeva. To je trajalo nekoliko dana. Utvrdilo se da imam problema s srcem i bio sam tjedan i pol na intenzivnoj u KBC Zagreb. Nakon toga šest mjeseci nisam ništa fizički smio raditi”, ispričao je Valenčak.
Naglasio je da nikada nije imao zdravstvenih problema sa srcem te je istaknuo kako zahvaljujući osobnoj odgovornosti, odnosno tome što je na vrijeme otišao liječniku u postcovid razdoblju nije došlo do većih kardiovaskularnih smetnji.
