U prošloj smo KolumnAI vidjeli apsurd da se bolnice ne drže Zakona izgovarajući se na propust Ministarstva zdravstva. Zvuči kao izolirani slučaj, ali nije: Ministarstvo nije propustilo donijeti samo Pravilnik o obrascu zaključnog mišljenja o smrti, nego isto vrijedi i za još 45 (četrdeset pet) drugih pravilnika iz Zakona o zaštiti zdravlja iz 2018. godine.
Takvo masovno nedonošenje pravilnika od strane Ministarstva zdravstva ne predstavlja samo birokratski propust već i sustavni problem koji dovodi u pitanje provođenje zakona i temelje pravnog poretka. Zakon o zdravstvenoj zaštiti iz 2018. predviđao je donošenje tih pravilnika, no ni pet godina kasnije mnogi od njih nisu doneseni, čime je provođenje zakona gotovo onemogućeno. Netko će reći: „Koji ste vi po portalima faktori da donosite takav sud? Pa u Ministarstvu ima pravnih stručnjaka, valjda oni znaju što rade!“. Očito ne znaju, jer ovaj put se takav sud bazira na najmjerodavnijoj pravosudnoj instanci u Hrvatskoj:
Izvješće Ustavnog suda: Izričita upozorenja ignorirana
Dana 23. svibnja 2023. Ustavni sud Republike Hrvatske podnio je Izvješće predsjedniku Vlade, naglašavajući ozbiljne propuste ministra zdravstva Vilija Beroša u donošenju podzakonskih akata. Izvješće objavljeno prema članku 125a Ustava RH i članku 105. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu jasno ističe:
„Utvrđuje se da ministar zdravstva nije donio propise predviđene Zakonom o zdravstvenoj zaštiti iz 2018. godine, čime su ugroženi ustavni principi zakonitosti i pravne sigurnosti.“. Donio je sa zakašnjenjem njih 11, a 46 nije donio sve do danas.
(Izvor: https://sljeme.usud.hr/Usud/Praksaw.nsf/C12570D30061CE54C12589BA004368D7/%24FILE/U-XA-4901-2022.pdf )
Ovo je posebno zabrinjavajuće jer pravilnici nisu samo formalnosti – oni omogućuju primjenu zakonskih normi u svakodnevnom funkcioniranju zdravstvenog sustava. Njihovo izostajanje rezultiralo je pravnom prazninom koja je građane ostavila bez pristupa određenim pravima, dok je zdravstveni sustav ostao bez jasnih pravila.
Godina neaktivnosti: Tko je odgovoran?
Unatoč ozbiljnosti situacije, ni godinu i pol dana nakon Izvješća, Ministarstvo zdravstva nije poduzelo korake za donošenje pravilnika. Premijer Plenković, kao adresat Izvješća, nije reagirao, otvarajući ključna pitanja:
- Je li premijer jednostavno ignorirao Izvješće? Ako je tako, Vlada pokazuje nepoštivanje prema Ustavnom sudu, što narušava pravnu državu. A uzrok nereagiranju može biti nemar, ali i namjera zanemarivanja kritike izrečene u Izvješću.
- Ili premijer nema kontrolu nad ministrom? U tom slučaju, struktura odgovornosti unutar Vlade ozbiljno je dovedena u pitanje, jer ispada da ministar upravlja premijerom, a ne obratno.
Sustavna neodgovornost očituje se i u činjenici da je Vladin ured za zakonodavstvo upoznat se ovim važnim Izvješćem, ali nije došlo do sankcioniranja odgovornog ministra“ Još je važnije da se u godinu dana stanje nije popravilo, odnosno pravilnici se uporno ne donose. U ovakvoj situaciji, funkcionalnost i mehanizmi kontrole izvršne vlasti postaju upitni.
Relevantni dokumenti i dodatne informacije
Do ovih saznanja sam došao ustrajnim zahtijevanjem ostvarenja prava na pristup informacijama. Potpune informacije čitatelji mogu vidjeti u ova dva zahtjeva prema Ministarstvu zdravstva i prema Vladi RH ovdje:
- Zahtjev za informacije o pravilnicima Ministarstva zdravstva
- Zahtjev o obavijesti Vladinog ureda za zakonodavstvo
Oba zahtjeva jasno ilustriraju razmjere problema i pomažu u razumijevanju pravnog vakuuma koji je nastao zbog nemara u Ministarstvu zdravstva. Da izbjegnemo svaki nesporazum: ovo Ministarstvo nije izuzetak, nedonošenje pravilnika (na vrijeme ili nikada) se dešava u svim ministarstvima, bez obzira koja politička opcija aktualno bila na vlasti.
Dublje posljedice: Pravosudni pritisci
Ako je premijer odlučio zanemariti Izvješće, proceduralne slabosti Vlade zahtijevaju hitnu reformu. Međutim, ako premijer nema nadzor nad ministrom, tada je razumljivo zašto DORH, pod sumnjom političkog utjecaja, toliko angažirano u korupcijskom skandalu „spašava“ ministra Beroša. Primjer nasilnog preuzimanja slučaja korupcije ministra Beroša od strane DORH-a, u kojem je Ured europskog javnog tužitelja (EPPO) imao sadržajnu i vremensku prednost, dodatno pogoršava situaciju i dovodi u pitanje neovisnost institucija.
Zaključak: Povratak u okvire vladavine prava
Berošev propust da donese pravilnike i slijedno ignoriranje Izvješća Ustavnog suda pokazuju ozbiljne manjkavosti u sustavu odgovornosti unutar izvršne vlasti na državnoj razini. Sustav koji omogućuje ovakve propuste, pa čak i tolerira zanemarivanje službenih upozorenja o istima, narušava povjerenje građana i podriva pravnu državu. Potrebno je hitno osigurati mehanizme koji će garantirati provođenje zakona i odgovornost ministara, jer bez toga, zakoni ostaju mrtvo slovo na papiru, a građani – prepušteni pravnoj nesigurnosti. A da ta nesigurnost nije samo neka siva zona, nego da nedonošenje podzakonskih akata uzrokuje višemilijunske štete za Republiku Hrvatsku, bit će riječi u sljedećoj KolumnAI!
(OVDJE možete vidjeti koji dio teksta dolazi od AI, a koji od autora).
…
Uvod u u serijal KolumnAI pročitajte OVDJE.
Mišljenja i stavovi autora izraženi u ovome tekstu ne izražavaju nužno stavove i mišljenja nakladnika, urednika i ostalih novinara i suradnika portala XPress.hr.