Svjetski savez mladih Hrvatska (SSMH) danas je u Zagrebu predstavio rezultate istraživanja “Motivacija mladih za migracijom i zasnivanjem obitelji”, koje je korištenjem elektroničke pošte i društvenih mreža provedeno od 23. rujna do 01. prosinca 2021. godine.
> Samsung: Tjedni nevjerojatnih ponuda
U istraživanju je sudjelovalo 660 ispitanika u dobi od 18 do 30 godina iz cijele Hrvatske. Objavljeni podaci svjedoče o dugotrajnoj depopulaciji Hrvatske te cjelokupnu javnost navode na zaključak kako je nužno osmisliti i dosljedno provoditi javne politike koje će mlade zadržati u državi.
Predstavljajući rezultate istraživanja član Savjetskog saveza mladih Hrvatska, Domagoj Dalbello je istaknuo kako se je nastojalo ispitati na koji način čimbenici kao politička participacija, društvena aktivnost, odseljenje od roditelja, broj braće i sestara, religioznosti su povezani sa željom mladih za iseljavanjem i zasnivanjem obitelji.
“Kad je riječ u kojoj mjeri se mladi žele iseliti iz Hrvatske i koliko procijenjuju vjerojatnost da se to i dogodi, na skali od 1 do 10, odgovor na oba pitanja je odgovor iznad četiri. Mladi su podijeljeni oko iseljavanja, ali gotovo polovina njih povremeno ili često razmišlja o odlasku. Iz toga proizlazi da značajan broj mladih razmišlja o odlasku, a u velikoj mjeri i odlazi iz Hrvatske. No, ne odlaze impulzivno nego prije odlaska razmišljaju i razmatraju opcije”, rekao je Dalbello.
Što se tiče političke participacije, rezultati istraživanja su pokazali da 58 posto mladih izlazi na glasanje na parlamentarnim izborima, 65 posto na predsjedničkim, a 60 posto na lokalnim, dok na glasanje nikada ne izlazi između 7 i 9 posto mladih ovisno o izborima. Čak 90 posto mladih vjeruje da bi bilo dobro kad bi više građana izlazilo na izbore te je zaključeno da su mladi politički aktivni i svjesni važnosti političke participacije, barem kada je riječ o sudjelovanju na izborima.
Rezultati istraživanja pokazuju da mladi koji češće glasaju na izborima imaju manju želju za iseljavanjem iz Hrvatske. Kad je riječ o društvenim aktivnostima, u civilnom društvu je aktivno 15 posto mladih dok njih 7 posto aktivno u političkim strankama. Oni koji su aktivni u civilnom društvu u prosjeku žele više djece u kasnijoj dobi te se u manjoj mjeri žele iseliti iz Hrvatske. Također mladi koji su aktivni u vjerskoj zajednici žele više djece, ali u ranijoj dobi i ne žele se iseliti iz Hrvatske.
Mladi koji rade u privatnom sektoru žele se više iseliti od mladih koji rade u javnom sektoru. Niže zadovoljstvo poslom je povezano s većom vjerojatnošću iseljenja mladih. Kad je riječ o obitelji više od polovice mladih živi s roditeljima, a to je povezano i s kasnijim osnivanjem vlastite obitelji.
Mladi koji imaju više braće i sestara u prosjeku žele i više djece dok oni koji imaju članove obitelji u dijaspori procijenjuju veću vjerojatnost da će se iseliti iz Hrvatske. Ispitanici koji su se procijenili da su religiozni žele više djece i manje se iseliti iz Hrvatske.
“Mlade smo također pitali kakva je njihova asocijacija na riječ Hrvatska. Asocijacija onih koji su procijenili manju vjerojatnost iseljenja je ljepota i domovina dok onih koji su procijenili veću vjerojatnost iseljenja asocijacija je korupcija i turizam. To znači da mladi koji se planiraju iseliti smatraju da je najveći problem u Hrvatskoj korupcija i velika usmjerenost na turizam, a ne i na druge sektore djelatnosti”, istaknuo je Dalbello.
Član Svjetskog saveza mladih Hrvatska, Ivan Majstorić, rekao je kako se istraživanjem željelo saznati stvarne namjere mladih vezano za iseljenje iz Hrvatske i zasnivanje obitelji te će dobiveni rezultati biti vrijedan doprinos u analizi demografske situacije nakon što su objavljeni rezultati Popisa stanovništva. Također će rezultati istraživanja biti poticaj za konkretnu javnu raspravu usmjerenu prema osmišljavanju rješenja za ublažavanje depopulacije u Hrvatskoj.
“S obzirom na rezultate istraživanja potičemo nositelje vlasti da ulažu više napora u provedbi kvalitetnih obiteljskih politika koje će mladima omogućiti bolje uvjete za ostanak u Hrvatskoj i zasnivanje obitelji, a poseban naglasak bi trebao biti stavljen na podršci roditeljstvu, formalnoj skrbi o djeci te usklađivanju poslovnih i obiteljskih obveza”, rekao je Majstorić.
Također, od nositelja vlasti SSMH očekuje učinkovitiju tranziciju mladih na tržištu rada, odnosno usklađivanje sustava obrazovanja i potreba tržišta rada, bolja radna mjesta, bolje radne uvjete te odgovarajuće rješenje stambenog zbrinjavanja mladih.
Majstorić je rekao da mlade treba poticati na veću političku participaciju i motivirati da svoje potrebe izraze kroz aktivno sudjelovanje u društvu.
“Mladima je potrebno omogućiti kvalitetne životne uvjete i sigurnost kako bi ostvarili svoj puni potencijal koji će kasnije biti na dobrobit čitavog društva. Upravo mladi su budućnost Hrvatske, o njima će ovisiti razvoj naše zemlje”, poručio je Majstorić.
Docent na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu Marin Strmota je izrazio zadovoljstvo što se mladi bave temama demografije više nego političari koji kako je rekao se tom temom kockaju, odnosno politiziraju je. Naglasio je kako su u Hrvatskoj demografski procesi više od 30 godina negativni te da za to nema opravdanja. Smatra kako je zabrinjavajuće što mladi gledaju na politiku kroz spektar korupcije i loših političara kojih, kako tvrdi, u Hrvatskoj ne nedostaje.
“Zabrinjavajuće je da je i udio mladih u cjelokupnoj populaciji sve manji. To s političke perspektive znači da mladi sve manje imaju svoj glas, a trebali bi donositi strukturne promjene”, rekao je Strmota.
Ustvrdio je da su populacijske politike bitne, a još bitnije će biti u budućnosti.
“Zemlja u kojoj je sve manje ljudi nije perspektivna, to osjete svi pa i mladi. Demografija nije niti lijeva niti desna, samo je jedan demografski razvoj i jedna populacijska politika, pozitivna i eksplicitna koja bi se trebala donositi u budućnosti. Europa je do sada zazirala od takvih javnih politika i zbog svog nasljeđa”, zaključio je Strmota.
