Josip Podobnik preinačio je tužbu protiv novinara i urednika Vedrana Morina, prema kojoj traži “naknadu štete nastale objavom informacije i povrede prava osobnosti”, o čemu smo pisali na LINKU. Tužbu je sada nadopunio zahtjevom za uklanjanje članaka “Primarijusu Podobniku liječničku licencu je obranio Ivan Turudić” i “Josip Podobnik: U radu mi je dobrobit djece uvijek prioritet“, te je istu podebljao iznosom od 5.500 eura.
Podobnik se pritom poziva na članak 1048. Zakona o obveznim odnosima koji kaže: “Svatko ima pravo zahtijevati od suda ili drugoga nadležnog tijela da naredi prestanak radnje kojom se povređuje pravo njegove osobnosti i uklanjanje njome izazvanih posljedica”.
Zašto nije tužio prijavitelja?
Dok sud eventualno ne odluči drugačije, sve Podobniku sporne objave proizlaze iz sudskih rješenja i kao takve smatramo ih u potpunosti vjerodostojnima. Podsjetimo, u članku “Primarijusu Podobniku liječničku licencu je obranio Ivan Turudić” iznosimo činjenicu da je ovaj liječnik, dječji psihijatar i sudski vještak oštetio jednog roditelja dijagnozom da je “narcisoidan”, iako ga prethodno nikada nije vidio uživo.
Zbog toga ga je Visoki časni sud Hrvatske liječničke komore po sucu Ivanu Turudiću opomenuo jer je naštetio ugledu liječničke profesije. Pritom HLK-a objašnjava kako Visoki časni sud nije mogao koristiti sudsku dokumentaciju iz tog predmeta (vještačio za potrebe spora na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu) koju bi koristio za, eventualno, strožu kaznu, odnosno za oduzimanje licence za rad, na čemu je inzistirao prijavitelj.
Ovdje se logičnim postavlja pitanje zašto Josip Podobnik nije jednako tužio prijavitelja, već samo glasnika sudskog rješenja, odnosno novinara? Zašto nije tužio Ivana Turudića, koji mu je dao opomenu jer je ovaj postupao neprofesionalno i neetično?
Otkrivamo: Općinski sud u Dubrovniku odbacio vještačenje Podobnika i Zorić
Ekskluzivno smo kasnije objavili da je Podobnik slično postupao u jednom predmetu za potrebe Općinskog suda u Dubrovniku, tako što je osobu koju nikada nije vidio uživo dijagnosticirao “psihopatom”. Sudac je taj predmet odbacio, a za ta Podobnikova postupanja najmanje su krivi mediji, pogotovo novinar Vedran Morin koji činjenično prenosi sudska rješenja. S obzirom kako i sam priznaje da godišnje vještači za više od 50 sudskih predmeta, jasno je da je riječ o interesu javnosti.
Cenzura je zabranjena
Podsjetimo, Ustav Republike Hrvatske člankom 38. jamči slobodu mišljenja i izražavanja misli koja između ostalog obuhvaća i slobodu govora, osobito slobodu tiska i drugih sredstava priopćavanja, slobodu govora i javnog nastupa i slobodno osnivanje svih ustanova javnog priopćavanja. Zabranjena je cenzura, a novinarima je osigurano pravo na slobodu izvještavanja i pristupa informaciji.
Neslužbena cenzura rijetka je (op.a. enciklopedija.hr), a očituje se u obliku možebitnih političkih, korporativnih i društvenih pritisaka na novinare, umjetnike i ostale autore.
Više o samoj tužbi čitati možete na sljedećem LINKU.
