Predsjednica Hrvatskog društva sudskih vještaka i procjenitelja (HDSViP), mr.sc. Melita Bestvina, dipl.ing.građ., komentirala je za XPress medijske objave o sudskom vještaku, dječjem psihijatru i primarijusu Josipu Podobniku, čiji neetičan i neprofesionalan rad pratimo kroz serijal tekstova.
Podsjetimo, do sada smo objavili dva konkretna slučaja u kojima je ovaj sudski vještak donosio proizvoljne dijagnoze, čime bi oštetio jednog od roditelja u sudskim postupcima odlučivanja o skrbništvu nad malodobnom djecom. HDSViP-u smo priložili i objave Nacionala, koji je prvi pisao o Podobniku i o tome da je opomenut zbog neetičnog dijagnosticiranja. Zbog serije tekstova Podobnik nas je tužio, tražeći ujedno preko Općinskoga građanskog suda u Zagrebu povlačenje pojedinih, za sada samo pojedinih tekstova o njegovom neetičnom radu. Ima li u postupanju ovoga sudskog vještaka nečasnih radnji, odnosno kaznene odgovornosti istražit će DORH.
Otkrivamo: Općinski sud u Dubrovniku odbacio vještačenje Podobnika i Zorić
‘Svaki vještak osobno odgovara za svoje nalaze’
Bestvina je pritom otkrila da Podobnik nije njihov član, ali je zato njegova suradnica, Jadranka Zorić (prof. spec. kliničke psihologije). Decidirano je predsjednica HDSViP-a naglasila da svaki vještak odgovara za svoj potpisan i pečatiran nalaz, pa se za nečastan i nestručan nalaz isti treba osobno sramiti. Odgovor je to na naše pitanje, dok još nismo znali je li njihov član i je li sankcioniran na bilo koji način, “posramljuje li kolegice i kolege neprofesionalno i neetično postupanje Podobnika”.
“Josip Podobnik nije član HDSViP-a! On osobno mora braniti svoje predmete i sramiti se za njih, to ne može za njega niti Hrvatsko društvo za medicinska vještačenja pri Hrvatskom liječničkom zboru. Je li sankcioniran u svojoj Hrvatskoj liječničkoj komori ili u Hrvatskom društvu za medicinska vještačenja pri HLZ-u mi to ne znamo. Nemamo informaciju niti za gđu Jadranku Zorić koja je naš član i je li protiv nje proveden ikakav postupak u njenoj obveznoj Hrvatskoj psihološkoj komori ili u Hrvatskom društvu za medicinska vještačenja pri HLZ-u”, otkriva Bestvina.
Nadalje objašnjava kako suci ne imenuju vještake po tome jesu li članovi neke udruge ili ne. “Gotovo trećina sudskih vještaka od 3000 su naši članovi (1124), oko 95 su u dvije male udruge, a ostali nisu i ne moraju biti niti u jednoj udruzi. Dakle, 1905 sudskih vještaka nije član niti jedne udruge jer to ne mora biti ni po jednom propisu”, dodaje.
Primarijusu Podobniku liječničku licencu je obranio Ivan Turudić
‘Želimo mijenjati stvari, ali to nekima ne odgovara’
Ističe kako im Ministarstvo pravosuđa i uprave već 20 godina ne dopušta osnivanje Komore sudskih vještaka u kojoj bi morali obvezno biti svi vještaci članovi. Tada bi, naglašava naša sugovornica, smjeli pregledavati sporne vještačke nalaze i nakon utvrđenja (ne)kvalitete ih suspendirati i predložiti Ministarstvu pravosuđa i uprave razrješenje.
“Nama je iznimno stalo da se osnuje Komora sudskih vještaka i sigurni smo da bi se situacija drastično na bolje promijenila, što očito ne odgovara nekima. Imamo Etički kodeks sudskih vještaka od 1985. godine i, iako inzistiramo na donošenju Zakona o sudskim vještacima s etičkim kodeksom, to se razvlači već 15-u godinu”, tvrdi predsjednica HDSViP-a, koja je sudski vještak 37 godina.
‘Pazite što potpisujete’
Vještacima i ovim putem poručuje da paze što potpisuju.
“Godinama predajem etiku vještacima i svaki put kažem – radije nemojte potpisati nalaz i bolje odustanite ako niste sigurno da ono što pišete i potpisujete nije činjenično argumentirano te da iza toga stojite stručno i ljudski, da ste za to spremni izginuti ako treba”, poručuje Bestvina.
Slaže se da svaki nečastan i neetički odrađen posao bilo vještaka ili liječnika ili policajca ili suca treba biti sankcioniran i da počinitelj snosi odgovornost, što pokušava i osobno postići 14 godina otkako je predsjednica HDSViP-a.
“Otpori su takvi da smo ogorčeni, zbog čega pripremamo dokumente za EU Komisiju jer već je 350 ljudi odustalo od posla vještaka zato što je toliko ponižavanja prema naših 50 profesija i 140 specijalizacija, da ljudi neće to trpjeti. Mi koji radimo kao pravne osobe nemamo te probleme s niskom cijenom, no 85 posto od 3000 vještaka s popisa Ministarstva pravosuđa i uprave je negdje zaposleno i to rade kao drugi dohodak uz dodatni porez i policu osiguranja. Najveća bolest RH je da nema odgovornosti. Je li itko odgovarao za preranu smrt novinara Matijanić Vladimira, za stradale vatrogasce? Možemo nabrajati, oni su mi nekako pali prvi na pamet”, ogorčena je Bestvina.
‘Rad sudskog vještaka je ingerencija Ministarstva pravosuđa’
Dodatno nam objašnjava ulogu Suda časti Hrvatskog društva sudskih vještaka i procjenitelja koji prema Statutu nema ovlasti provoditi stegovne postupke protiv članova Udruge koji se odnose na obavljanje njihove djelatnosti u postupku vještačenja pred sudovima, s obzirom da sukladno Zakonu o sudovima stalne sudske vještake imenuje i razrješava te o njihovim drugim pravima odlučuje ministar nadležan za poslove pravosuđa.
“Time je, dakle, jasna ingerencija sadašnjeg Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije u pogledu stručnog i svakoga drugog rada sudskih vještaka”, poručuje Bestvina, te podsjeća kako su do 2023. vještake imenovali predsjednici županijskih i trgovačkih sudova. Ukoliko bi od nadležnog Ministarstva dobili rješenje kojim se neki od njihovih članova razrješava dužnosti sudskog vještaka, dodaje, tada ga se tek može isključiti iz Udruge.
O Udruzi
HDSViP je dobrovoljna i neobavezna udruga sudskih vještaka i procjenitelja koja ima zadaću:
– strukovno okupljanje stručnjaka različitih struka koji se bave sudskim vještačenjem i procjenom vrijednosti materijalne i nematerijalne imovine te drugih ekspertiza i forenzike kao specifičnog oblika vještačenja radi unaprjeđenja struke i zaštite stručnih interesa članova,
– usklađivanje nacionalne procjeniteljske prakse i prakse vještačenja s općeprihvaćenom međunarodnom procjeniteljskom praksom,
– promoviranje reguliranih profesija stalnih sudskih vještaka i procjenitelja te poduzimanje mjera za njihovom institucionalizacijom,
– umrežavanje ovih profesija i međunarodna stručna suradnja,
– poduzimanje i drugih oblika aktivnosti radi unaprjeđenja djelatnosti vještačenja i procjene.
Podržite naš rad dijeljenjem ove objave ili donacijom putem sljedećeg LINKA.
