Ilustracija: iStock/nathaphat

Kome odgovaraju sudski vještaci koji proizvode lažne dijagnoze?

U hrvatskom pravosudnom sustavu sve je više primjera koji ukazuju na ozbiljne propuste u radu sudskih vještaka, što ima razorne posljedice po ljudske sudbine, a posebno po najosjetljivije skupine poput djece. Uz to, novinari koji pokušavaju ukazati na ove propuste postaju mete SLAPP tužbi, što dodatno otežava borbu za istinu i pravdu.

Proizvoljne dijagnoze: Slučaj Podobnik

Jedan od najkontroverznijih slučajeva uključuje sudskog vještaka Josipa Podobnika, koji je, kako smo činjenično utvrdili, donosio proizvoljne dijagnoze. Te su dijagnoze, prema dostupnim informacijama, bile nestručne, neetične i povučene u nekoliko sudskih postupaka.

Otkrivamo: Općinski sud u Dubrovniku odbacio vještačenje Podobnika i Zorić

Unatoč zahtjevima Državnog odvjetništva (DORH) za pokretanjem istrage, vještaku nije privremeno oduzeta licenca. Ministar pravosuđa, koje je izravno nadležno za oduzimanje licence, nije poduzelo mjere predviđene člankom 127.a Zakona o sudovima.

Podobnik je, kako smo pisali, čak bio opomenut od strane Hrvatske liječničke komore, no i dalje nastavlja vještačiti slučajeve skrbništva nad djecom. Posljedice ovakvog djelovanja su dalekosežne, osobito za djecu čije sudbine ovise o ispravnosti i stručnosti vještačenja.

Sustav bez kontrole

Predsjednica Hrvatskog društva sudskih vještaka i procjenitelja, Melita Bestvina, istaknula je potrebu za osnivanjem Komore sudskih vještaka, koja bi kontrolirala kvalitetu rada svih svojih članova. Komora bi imala ovlasti pregledati sporne nalaze, suspendirati neprofesionalne vještake i predložiti razrješenje vještaka Ministarstvu pravosuđa i uprave. Unatoč ovim prijedlozima, inicijativa za osnivanje takve komore nailazi na otpor, što otvara pitanje kome odgovara održavanje statusa quo.

HDSViP: ‘Josip Podobnik nije naš član, a za nečastan nalaz svaki se vještak treba osobno sramiti’

SLAPP tužbe: Gušenje novinarske slobode

Uz problem proizvoljnih dijagnoza, pojavljuje se još jedna opasnost: SLAPP tužbe protiv novinara koji ukazuju na ovakve nepravilnosti. SLAPP tužbe (Strategic Lawsuits Against Public Participation) koriste se kao sredstvo pritiska na novinare kako bi ih se zastrašilo i obeshrabrilo u njihovom radu.

Novinar koji istražuje slučaj Josipa Podobnika, autor ovoga teksta, trenutno je suočen s više tužbi ukupne vrijednosti od preko 15.000 eura, trenutno dvije od strane spomenutog vještaka. Te tužbe su pokrenute unatoč činjenici da se objavljuju informacije od javnog interesa, uključujući slučajeve utvrđene nestručnosti i neetičnosti.

Podsjećamo, Europska komisija je u travnju 2024. donijela regulativu koja obvezuje članice da uvedu mehanizme za odbacivanje SLAPP tužbi u početnoj fazi postupka. Hrvatska još uvijek nije implementirala ovu regulativu, što otvara prostor za daljnje zloporabe.

Primarijusu Podobniku liječničku licencu je obranio Ivan Turudić

Politička zaštita i promjena Zakona

Dodatni problem leži u političkoj zaštiti neprofesionalnih vještaka. Prema osnovanim sumnjama, premijer Andrej Plenković i njegov ministar Damir Habijan na poduzimaju ništa po pitanju vještaka koji donose neetične vještačke procjene.

Novi zakon dodatno je centralizirao ovlasti u rukama ministra pravosuđa, čime je predsjednicima Županijskih sudova oduzeta mogućnost oduzimanja licenci. Ova promjena zakona povećava sumnju u političku manipulaciju sustavom, što predstavlja ozbiljnu prijetnju vladavini prava.

Josip Podobnik poziva na cenzuru: Preko suda traži povlačenje naših tekstova o njegovim neetičnim postupanjima

Poziv na akciju

Od saborskih zastupnika se očekuje da otvore raspravu o ovom problemu i utvrde vjerodostojnost iznesenih tvrdnji. Ključno je postaviti pitanje “kome odgovaraju sudski vještaci koji proizvode lažne dijagnoze”. Također, potrebno je žurno implementirati EU regulativu protiv SLAPP tužbi kako bi se zaštitili novinari koji rade u javnom interesu.

Borba protiv neprofesionalnih sudskih vještaka i zaštita slobode medija nisu samo pravna, već i moralna obveza hrvatskog društva. Bez promptnog djelovanja, povjerenje građana u pravosudni i politički sustav moglo bi biti trajno narušeno.